[FOTO] Otvorena velika samostalna izložba Marina Topića 'Zemlja humska – kist i Krist'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović otvorio je večeras u Galeriji Aluminij u Mostaru veliku samostalnu izložbu mostarskog slikara i arhitekta Marina Topića pod nazivom "Zemlja humska – kist i Krist“, kojom taj slikar obilježava četrdeset godina svog umjetničkog stvaranja.

U svom obraćanju nazočnima, Čović je kazao kako Topićeva djela pokazuju s koliko se pažnje i ljubavi slika Hercegovina te da su njegova djela vrijedna divljenja bez obzira kojem pravcu slikarstva pripadaju.

''Marin možda nema atelijer, ali suradnike ima u svima nama. To je dokazuje i ova, i sve prethodne, i buduće njegove izložbe'', istaknuo je predsjedatelj Predsjedništva BiH, dodavši kako smo svi mi na neki način baštinici onoga što Topić stvara kistom.

Sam autor zahvalio je svim nazočnim poručivši: ''Oprostite mi što sam Mostarac i Hercegovac, jer mi Mostarci ludo volimo i Mostar i Hercegovinu''.

''Radim ono što osjećam, moje djetinjstvo koje nikako ne mogu da zaboravim'', kazao je Topić, spomenuvši sve države u kojima je živio i radio i gdje je pokušao slikati tamošnje pejzaže, no njih, kako je kazao, nije osjetio kao svoju Hercegovinu.

Naslov izložbe je ne samo zajednički imatelj ove izložbe i osnovna tematsko-motivska odrednica ukupnog slikarskog opusa Martina Topića, nego i njegov životni i autorski credo. Ono u što, kao čovjek i umjetnik, vjeruje i što ga određuje. Sve ja na njegovim slikama povezano sa zemljom, s prirodom, s krajolikom, njegovim ljudima, plodovima i ugođajima. Ali ne s bilo kojom zemljom i s bilo kojim krajolikom.

Svaki motiv na njegovim slikama ima za Marina posebnu vrijednost i sasvim individualizirano značenje, kazao je likovni kritičar Ivan Vukoja, naglasivši pritom kako je bitno ishodište ili odredište Marinova slikarstva težnja prema onostranomu, nadrealnomu i metafizičkomu.

''Za Marinove slike ne treba vam umjetnička naobrazba, ne trebaju vam riječi i jezik, oko će vam sve reći, jer se jedino oko ne može prevariti'', ustvrdio je počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar akademik Josip Muselimović.

Govoreći o izložbi, direktor Odjela korporativnih komunikacija Aluminija Darko Juka kazao je kako je riječ o svojevrsnomu presjeku Topićeva stvaranja, s pedesetak vrhunskih slika različnih formata koje će ta galerija ponuditi javnosti na dar, sve do isteka mjeseca studenoga.

Napomenuo je i kako je ova izložba s razlogom okarakterizirana kao likovni događaj godine u gradu na Neretvi.

Direktor Aluminija Mario Gadžić ocijenio je, pak, kako je večerašnja izložba najposjećenija izložba u povijesti Galerije Aluminij, istaknuvši kako je Topićev hiperrealizam nešto što je vrijedno divljenja i što je publika i prepoznala.

U glazbenom dijelu otvaranja izložbe nastupio je Gudački kvartet Simfonijskoga orkestra Mostar.

Izložbu su  zajednički organizirali Galerija Aluminij i Matica hrvatska Mostar, pod visokim pokroviteljstvom predsjedatelja Predsjedništva BiH, a uz sponzorsku potporu Vlade HNŽ-a, Aluminija d.d. Mostar, HT Eroneta, Elektroprivrede HZ HB, Hrvatske pošte Mostar, Filozofskoga fakulteta i FPMOZ-a Sveučilišta u Mostaru.

Marin Topić rođen je u Mostaru, 3. srpnja 1957. godine. Prvu uljanu sliku naslikao je kao trinaestogodišnjak. Završio je arhitekturu u Sarajevu 1981. i upravo te godine naslikao Gospu Međugorsku. Prvu je samostalnu izložbu imao 1982. u Franjevačkomu samostanu u Širokomu Brijegu, drugu 1983. u Zagrebu (RH), a treću 1985. u Sarajevu. Od 1987. godine, u Munchenu (Njemačka) studira slikarstvo devetnaestoga stoljeća, a 1989. odlazi u Californiu (SAD). U Mostar se vraća 1990. godine.

U nizu uspjeha njegove plodne i burne karijere svakako se ističe velika monografska izložba iz 2006. godine (Zemlja humska) u rodnomu Mostaru, s kojom je Topić gostovao i u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Sarajevu i u Podgorici, te ju je vidjelo ukupno više od stotinu tisuća posjetitelja.

Inače, večeras je predsjednica Matice hrvatske Mostar Ljerka Ostojić dodijelila direktoru Odjela korporativnih komunikacija Aluminija Darku Juki Povelju zahvalnosti za promociju i afirmaciju kulture u gradu na Neretvi.