Austrija
Stotinu Monetovih umjetničkih djela na izložbi u bečkoj Albertini
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Retrospektivna izložba "Claude Monet", koja će kroz stotinu umjetničkih djela predstaviti stvaralaštvo najpoznatijega francuskog slikara impresionizma od ranoga razdoblja do kasnih radova nastalih u Givernyju, otvara se u četvrtak navečer u bečkom muzeju Albertini.
"Ova važna i sveobuhvatna izložba predstavlja presjek najvažnijih umjetničkih djela u sedamdesetogodišnjem iznimnom umjetničkom stvaralaštvu Claudea Moneta, a obuhvaća raspon od njegovih ranih, figurativnih slika, zatim impresionističkih pa sve do posljednjih nastalih u Givernyju, koje su utrle put apstraktnom ekspresionizmu", rekao je na konferenciji za novinare u bečkom muzeju Albertini direktor Klaus Albrecht Schroeder. Naglasio je da je Monet slikao svijetlim živim bojama i spontanim potezima kista te da su mu atmosfera, svjetlo i boja bili važniji od motiva koje nije tražio u povijesti nego u svojoj neposrednoj blizini.
Izložba obuhvaća 100 Monetovih ulja na platnu, koja nas, kako je rekao kustos izložbe Heinz Widauer, vode tragovima Monetovih životnih postaja: od slikarskoga početka u Parizu, zatim u Argenteuilu pa sve do boravka u selu Vetheuilu na Seini gdje se zbog teške finacijske situacije i dugova bio povukao u osamu i gdje su nastali njegovi najljepši zimski i proljetni krajolici.
Monet se 1883. preselio u Giverny, 70 kilometara zapadno od Pariza, gdje je naslikao slavne lopoče te japanske mostove s glicinijama i aleje ruža. U Givernyju je dao urediti vrt s raskošnim cvijećem i izgradio ribnjak u koji je posadio lopoče.
Bio je očaran bojama njihovih cvjetova, svjetlosnim efektima na njihovu lišću i odrazima u vodi što je prenosio na platno. Dao je izgraditi i poseban atelijer kako bi mogao slikati lopoče velikog formata - Grandes Decorations - koje je poslije poklonio državi. Monet je bio očaran svjetlom. Znao je naslikati nekoliko skupina djela s istim motivom prikazujući kako se s promjenom svjetlosti mijenja i boja, poput serije slika katedrale u Rouenu ili doline rijeke Creuse.
Uz niz djela sa slavnim lopočima, izložba prikazuje i radove nastale na obalama Normandije, u Bretagni, Londonu i u Norveškoj.
Podnaslov izložbe je "Svijet u rijeci", a prema kustosu Widaueru, element vode provlači se kroz cjelokupno stvaralaštvo "majstora svjetla i vode", koji na platno prenosi doživljaj trenutka, promjenljivost prirode, rasplinjavanje krajolika u magli, snijegu, morskim valovima ili obalama Seine.
Claude Monet (1840.-1926.) najdosljedniji je predstavnik francuskog impresionizma. Od privatno organizirane izložbe u atelijeru fotografa Nadara 1874. u Parizu, gdje je bilo izloženo i njegovo slavno djelo "Impression, soleil levant" po kojemu je umjetnički pravac i dobio naziv impresionizam, počinje Monetova uzlazna putanja.
Mnoge slike na početku bile su malog formata. Umjetnici oko Moneta, Maneta, Degasa, Pissaroa, izišli su iz atelijera, slikali su na otvorenom, u prirodi, na trgovima, koristili su slobodu pokreta kistom i mnogo grudica čiste boje kako bi postigli željene impresionističke efekte, a pariški likovni kritičari njihova su djela ocijenili skandaloznim i podrugljivo ih nazivali impresionistima.
Najpopularniji slikar impresionizma prve je veće uspjehe ostvario tek s 50 godina, što mu je omogućilo financijsku neovisnost. Iako u 60. godini počinju njegovi problemi s vidom, koji su 1922. doveli do potpunog sljepila, Monet je nastavio slikati točno pamteći mjesto bolje na paleti.
Ova je izložba, kako je naglasio Schroeder, najveća Monetova retrospektiva u Austriji poslije više od 20 godina. Djela za tu, kako je rekao, izvanrednu izložbu, posuđena su iz četrdesetak svjetskih muzeja i privatnih zbirki poput Musee d'Orsay u Parizu, Museum of Fine Art u Bostonu, National Gallery u Londonu, National Museum of Western Art u Tokiju ili Puškinova muzeja u Moskvi.
Izložba ostaje otvorena do 6. siječnja, a ostvarena je uz potporu i u suradnji s pariškim Musee Marmottan Monet, koji posjeduje najljepšu i najveću zbirku Monetovih djela na svijetu.