U BiH evidentirano 109 ukradenih i nestalih umjetničkih djela za kojima se traga

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Centar protiv krijumčarenja umjetninama (CPKU) u suradnji s Veleposlanstvom Francuske, Centrom za edukaciju sudaca i tužitelja FBiH i Međunarodnom galerijom portreta Tuzla okupio je stručnjake raznih profila na seminaru koji ima za cilj skretanje pozornosti javnosti na važnost borbe protiv ilegalne trgovine umjetninama.

Direktor CPKU Arben Murtezić kazao je novinarima da se država posebno u posljednje vrijeme uključuje u tu oblast, a značajan doprinos u borbu protiv ilegalne trgovine umjetninama ima i nevladin sektor.

''Radi se o predmetima koji zahtijevaju posebnu ekspertizu i dosta vremena. U pravosuđu postoji volja, mislim da i zakonska legislativa postoji, ali se javljaju određeni problemi prilikom primjene'', navodi Murtezić.

Istaknuo je da je Francuska jedna od najnaprednijih država u oblasti traženja ukradenih djela, a francuski ambasador u BiH Guillaume Rousson kazao je danas da će ta znanja rado podijeliti s ovdašnjim vlastima.

Predsjednik CPKU Dženan Jusufović naglašava da ima određenog napretka u pronalasku nestalih umjetničkih djela u BiH te da se tako došlo do podataka o tome gdje se nalaze neka od djela iz privatne kolekcije porodice Mulabdić.

''Postigli smo to na osnovu baze podataka koju smo mi objavili, koja je dostupna javnosti i na kojoj se trenutno nalazi 109 umjetničkih djela za kojima se traga'', kazao je.

Mišljenja je da je potrebno raditi izmjene, odnosno usklađivanje zakona te da će s današnjeg skupa uputiti inicijativu državnom parlamentu za formiranje komisije koja bi uradila presjek nestalih umjetničkih djela i gdje se što od njih nalazi.

''Pomak se osjeti. Tražit ćemo, ako treba tražit ćemo i sto godina, da vratimo svoje'', naglasio je.

Povjesničar i kustos te stručni savjetnik u CPKU Senad Begović podsjeća da su se mnoga umjetnička djela i sadržaji arheoloških iskopina, ilegalnim putem našli izvan BiH, a da se aktivnije počnu baviti tim pitanjem posebno su ih, kaže, motivirali primjeri krađe umjetničkih djela iz Umjetničke galerije BiH u Sarajevu, slika iz Međunarodne galerije portreta Tuzla, te nestanak četiriju vrijednih umjetničkih djela iz privatne kolekcije porodice Mulabdić iz Bihaća.

Upitan za materijalnu vrijednost ukradenih umjetničkih djela, Begović je naglasio da ''kako vrijeme prolazi ta cifra postaje sve veća''.

''Neka od umjetničkih dijela su neprocjenjiva, njihova vrijednost se ne može pretočiti u novac. Posebno se to odnosi na djela koja imaju status nacionalnog spomenika BiH. Za nekim od tih djela se traga u kaznenim postupcima'', naglasio je.

Po njegovim riječima, BiH je jedna od rijetkih država koja nema nacionalnu bazu podataka s nestalim umjetninama. Ističe da je Centar protiv krijumčarenja umjetninama, uz podršku Veleposlanstva Francuske u BiH, ranije objavio bazu podataka s nestalim i ukradenim djelima na kojoj je trenutno 109 djela (s podacima o imenu autora, dimenzijama, tehnikama, vremenu nastanka djela i otprilike periodu kad su mogla nestati).

Od 1992. godine u BiH je ukradeno nekoliko tisuća umjetnina. Neka od njih su proglašena nacionalnim dobrima BiH, a radi se o milijunskim vrijednostima.