Srednjovjekovna Bosna
U Livnu otvorena izložba o poveljama i pečatima bosanskih vladara i vlastele
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U samostanskom dijelu Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica (FMGG) u Livnu u četvrtak navečer otvorena je gostujuća izložba JU Muzej Tešanj pod nazivom Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele.
Kako je u izjavi za Fenu kazala Željka Markov iz FMGG, izložba donosi dokumente koji sadrže relevantne podatke za proučavanje srednjovjekovne povijesti Bosne.
Izložene su povelje skoro svih bosanskih vladara i kronološki obuhvaćaju raspon od povelje Kulina bana iz 1189. koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih pisama i povelja kralja Stjepana Tomaševića iz 1461. godine.
- To su dokumenti koji svjedoče o bogatim povijesnim vezama između srednjovjekovne bosanske države i Dubrovnika - istakla je Markov.
Dodala je kako su povelje na svom kraju imale pečate kojima se potvrđivala njihova autentičnost, a prvi pečati javljaju su sredinom 13. stoljeća na poveljama bana Mateja Ninoslava Dubrovačkoj Republici.
Uz to, naglasila je, pečati dokumentu daju potvrdu legalnosti i autentičnosti te su pored pravne, imali i estetsku i simboličnu vrijednost.
- Iz njih se vide ime i titula vlasnika pečata, njihov društveni status, umjetnički trendovi tog vremena, stilovi odijevanja, oružja i oklopa, odnosno materijalne kulture uopće - kazala je Markov.
Okupljenim su se na izložbi obratili direktor Muzeja Tešnja Ernad
Otvaranje izložbe glazbom su uveličali učenici livanjske glazbene škole Hanija Pekić i Ivan Tomić, a ravnateljica Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica Livno Dražena Džeko izrazila je nadu da će ova izložba biti početak kontinuirane suradnje između ovih dviju ustanova.
Izložba Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele gostovala je u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu i u Muzeju Franjevačkoga samostana Duha Svetoga u Fojnici, a livanjskoj publici bit će dostupna do 21. rujna.
