Likovna kolonija ''Fra Mirko Ćosić''

U širokobriješkom selu Buhovu osvanuo veliki sakralni mural

Sva likovna djela nastala na ovoj koloniji ljubitelji umjetnosti imat ćete priliku vidjeti izložene na jednoj od budućih izložbi.
Kultura / Umjetnost | 21. 06. 2018. u 17:00 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Već sedam godina zaredom Udruga za očuvanje baštine Hercegovine ''Riječ i slika'' u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu održava likovnu koloniju u Buhovu kod Širokog Brijega u znak sjećanja na akademskog slikara fra Mirka Ćosića (1903. – 1967.).

Likovna kolonija ''Fra Mirko Ćosić'' održana je i ove godine kao zajednički projekt spomenute Udruge i akademskih slikara Anđelka Mikulića i Antuna Borisa Švaljeka te studenata Akademije likovnih umjetnosti u Širokome Brijegu.

Profesori i studenti širokobriješke Akadmije vrijedno su oslikavali svoje radove u širokobriješkom selu Buhovo, a sedma godina održavanja likovne kolonije dokaz je uspješnosti i upornosti ovih poštovatelja lika i djela pokojnog fra Mirka Ćosića.

Sva likovna djela nastala na ovoj koloniji ljubitelji umjetnosti imat ćete priliku vidjeti izložene na jednoj od budućih izložbi, a ove godine su organizatori posebno ponosni što je oslikan zid pokraj župne crkve Presvetog Trojstva u Buhovu s motivima Isusa na Maslinskoj gori.

Foto: PR / Likovna kolonija ''Fra Mirko Ćosić''

O fra Mirku Ćosiću

Fra Mirko Ćosić rođen je u Buhovu, tada župa Rasno, 15. srpnja 1903. godine. Pučku školu završio je u Rasnu, gimnaziju kod franjevaca u Širokom Brijegu, a bogoslovni studij u Mostaru i Strasbourgu.

Za svećenika je zaređen u Mostaru 1929. godine. Na zagrebačkoj Umjetničkoj akademiji, u klasi profesora Becića, stječe naslov akademskog slikara, postavši tako prvi akademski slikar s prostora zapadne Hercegovine.

Godine 1935. dolazi u širokobriješku Klasičnu gimnaziju kao profesor likovnog odgoja, i tu predaje crtanje i povijest umjetnosti do krvavih događaja u veljači 1945. godine, kada su partizani pobili gotovo sve profesore te poznate Gimnazije.

Do kraja 1945. godine bio je gvardijan i župnik u Širokom Brijegu, nakon čega biva osuđen posve nevin na deset godina zatvora i završava u zeničkom Kazneno-popravnom domu.

Nakon izdržavanja kazne, djeluje u Mostaru, Humcu, Čapljini i Širokom Brijegu. Preminuo je u 65. godini života, 17. srpnja 1967. godine.

Kopirati
Drag cursor here to close