74. godine od zvjerske likvidacije franjevaca
Proslavljena sveta Misa za pobijene fratre i puk u Mostaru
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U četvrtak, 14. veljače 2019. u 18.00 sati, u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru proslavljena je sveta Misa u spomen na pobijene fratre i vjernike Mostara i okolice koji su žrtve II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.
Sv. Misu predslavio je gvardijan fra Danko Perutina uz suslavlje provincijala fra Miljenka Šteke, generalnog vikara hercegovačkih biskupija don Željka Majića, vicepostulatora fra Miljenka Stojića i još dvadesetak svećenika.
Framaši su pred početak sv. Mise čitali tekst fra Ante Marića i nabrojili imena sedmorice franjevačke braće koje su partizani odveli iz samostana, ubili i bacili u Neretvu.
Na početku sv. Mise je gvardijan fra Danko potaknuo prisutne na molitvu. „Okupili smo se večeras oko Kristovog oltara, ovdje u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, kako bi se pomolili za našu pobijenu braću koju su nevinu i bez suđenja pobili jugokomunisti. To su bili redom: provincijal fra Leon Petrović, gvardijan fra Grgo Vasilj, fra Jozo Bencun, fra Bernardin Smoljan, fra Rafo Prusina, fra Kažimir Bebek i fra Nenad Venancije Pehar. Želimo im večeras s ovoga mjesta naglas poručiti: predraga naša braćo, mi Vas nismo zaboravili. Osim ove sedmorice franjevaca u naše molitve ćemo uključiti i vjerni Božji puk, sve stradalnike, Hrvate katolike prvog, drugog i domovinskog rata i poraća. Bilo je tu vjernika iz svih slojeva društva, od jednostavnih osoba do visoko obrazovanih intelektualaca, pisaca, profesora, koji su pogubljeni bez ikakvog razloga i bez suđenja. Sve ćemo ih uključiti u svoje molitve.“
Pročitajte još
Fra Danko je u nagovoru istaknuo broj progonjenih kršćana. „U dva tisućljeća postojanja kršćanstva zbog vjere je ubijeno sedamdeset milijuna kršćana. No od ukupnog broja ubijenih čak “45 milijuna (oko 65 posto) su mučenici dvadesetog stoljeća”, iznosi Antonio Socci poznati talijanski novinar u svojoj knjizi “Rat protiv Isusa” i tako potvrđuje riječi pape Franje koji je više puta rekao: “kako danas ima mučenika više nego u prvim stoljećima.” Još dramatičnije su brojke koje se odnose na kršćane u svijetu danas: “trenutno oko 160 tisuća kršćana godišnje bivaju ubijeni zbog svoje vjere u Isusa Krista (…), od 200 do 250 milijuna su svednevice progonjeni zbog vlastite vjere, dok ih 400 milijuna živi pod snažnim redukcijama i osporavanjima vjerskih sloboda.” Samo u 2018. godini ubijeno više od 3000 kršćana, više nego u 2017. godini. Želio bih pripomenuti kako se ovi podaci ne odnose na kršćane ubijene u ratovima, ili na one koji su umrli zbog gladi ili slično, nego upravo zbog njihova ispovijedanje kršćanske vjere.“
Kako prenosi portal Franjevci.info, na kraju homilije gvardijan je istaknuo: „mira bez pravde nema a pravde nema bez istine. I zato sve nasilne smrti treba istražiti, dokumentirati i sačuvati od povijesnog zaborava. Mi ovdje večeras okupljeni ne želimo biti suci, nismo to nikad ni bili, jer samo je jedan Sudac i to onaj na nebesima. Ne želimo raspirivati mržnju ili vraćati zlo za zlo. U ovome trenutku poput Isusa na križu mi praštamo i govorimo: “Gospodine oprosti im jer nisu znali što čine”. Za nas naša pobijena braće stoje kao duhovni svjetionici koji su ostavili neizbrisivi trag u povijesti naše Provincije. Jer ono što su vjerovali, ono što su obećali, i ono što su govorili to su posvjedočili svojom mučeničkom smrću. Kao da i nama večeras žele reći: “Braćo i sestre ne bojte se, mi smo bili u većim mukama i nevoljama nego vi danas i nismo klonuli, nismo pobjegli, nismo izdali Boga, svoju vjeru i svoj narod. Ne bojte se ni vi, jer Bog je s vama. Ne stidite se novih početaka jer samo oni koji su predani Bogu potpuno mogu činiti velike stvari.
Završio bih riječima iz knjige mudrosti: »Ako su, u očima ljudskim, bili kažnjeni, nada im je puna besmrtnosti. Za malo muke zadobili su dobra velika jer Bog ih je stavio na kušnju i našao da su ga dostojni. Iskušao ih je kao zlato u taljiku i primio ih kao žrtvu paljenicu« (Mudr 3,4-6). Pokoj vječni daruj im Gospodine.“