Badnji dan: Tadicionalno paljenje badnjaka i bdijenje čekajući Kristovo rođenje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Katolici širom svijeta danas obilježavaju Badnji dan, dan uoči katoličkoga Božića. Ime mu dolazi od riječi bdjeti, jer se na Badnji dan, kao i na Badnja večer, simbolički bdije čekajući Kristovo rođenje.

Isus Krist je, govoreći o svom povratku i uspostavljanju Božje vladavine nad Zemljom, ozbiljno upozorio sve Kršćane da moraju biti duhovno budni i da tako spremni čekaju njegov povratak, što je temelj Kršćanske vjere.

Danas je dakle vrijeme isčekivanja misa polnoćki, nakon koje počinje blagdan Isusovog rođenja, Božić.

Nekada se Badnjak slavio na potpuno drugačji način. Sjekla su se tri badnjaka, odnosno tri hrastova debla koja su se potom zapalila. Badnjake bi najčešće nosila muška djeca. Nakon unošenja badnjaka u kuću domaćin bi ukućane i kuću posipao žitom. Kraj banjaka bi se bdilo dok ne izgore, po čemu je banjak zapravio dobio i ime. U nekim djelovima Hercegovine badnjaci koji ne izgore za Badnjak palili bi se ponovo za Novu godinu. Paljenje Banjaka imalo je višestruko značenje. Naime, ako ima puno pepela značilo je da će bit dobra godina, a ako su iskre bile jake to je bio znak da će te godine pčele dobro rojiti.

U južnom djelu Hercegovine na Badnjak bi se sve kitilo brštanom. On bi se škropio na taj dan uz Vjerovanje. Bršljan bi stajao iznad vrata, a taj običaj se zvao gobinjanje. Ovo se nekad radilo u grupama uz pjevanje božićnih pjesama.

''Nakon paljenja badnjaka svi bi išli u crkvu na misu polnoćku. ''Prije mise nas 30-40, koliko god nas je bilo išli bi pred crkvu. Igrali bi kolo i pjevali do mise'', ispričala nam je jedna baka. ''Nakon mise čestitaš Božić onda opet malo zapjevaš'', dodaje baka.

Na Badnjak se tradicionalno kiti božićna jelka, te na taj dan vjernici poste.

Badnji dan slavi gotovo dvije milijarde ljudi na svijetu. Milijardu i 100 milijuna katolika, 700 milijuna protestanata, ali i mnogi pravoslavni vjernici čije su crkve prešle na gregorijanski kalendar večeras dočekuju Božić.

Puljić: Neka Božić donese radost života

Uoči Božića, nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, uputio je božićnu poruku u kojoj je posebno istaknuo potrebu nestanka mržnje i svađe.

“Dok Vam šaljem ovu Božićnu poruku i čestitam Isusovo rođenje, želim da nestane grube psovke, svake svađe i izvora mržnje, da nestane tolike podijeljenosti i suprotnosti na putu vjere. Neka Božić donese radost života, ohrabrenu nadu, spremniju solidarnost i odvažnije složno zauzimanje za naš opstanak i jednaka prava u ovom društvu kojega svi moramo izgrađivati. Neka Isus donese utjehu ožalošćenima, siromašnima, onima koji nemaju posla, koji su osamljeni i bolesni. Posebno neka donese radost djeci da rastu u ozračju obiteljske ljubavi i zdravog društva”, poručio je u svojoj poruci kardinal Vinko Puljić.

Prenos mise Polnoćke možete pratiti na programu BHT1, BH radiju 1, kao i na portalu bhrt.ba.

Božićna poruka biskupa Perića

Mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić uputio je u ponedjeljak Božićnu čestitku.

Čestitku prenosimo u cijelosti:

Kako biblijski pisac otvara svoju Poslanicu naslovljenu Židovima – Hebrejima? Eto tako što mudro i pregledno spaja Stari Zavjet s Novim. Davna proročanstva iz prošlosti s njihovim ostvarenjima u sadašnjosti. Odmah u početku Poslanice prikazuje Isusa Krista u tri retka kao Sina Božjega s njegovim božanskim projektom koji se ostvaruje u njegovu kratkotrajnu životu od 33 godine.

Evo svetoga teksta: "Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu. Njega postavi baštinikom svega; Njega po kome sazda svjetove. On, koji je odsjaj Slave i otisak Bića njegova te sve nosi snagom riječi svoje, pošto očisti grijehe, sjede zdesna Veličanstvu u visinama“ (1,1-3). Ovaj odlomak čitamo pod sv. Misom na sam Božić.

Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ljudima u Starome Zavjetu i svijetu: preko zemaljskoga raja u kojem su se prvi ljudi Božjim darom našli, ali su ga svojevoljno proigrali i iz njega istjerani, s posljedicama do nas danas; preko egipatskih čudesa koja su izazivala zaprepaštenja Egipćana, ali ne i trajna obraćenja. Tko zna koliko se ljudi danas obraća pod znacima elementarnih katastrofa?

Preko Gorućega grma na sinajskom Horebu što ne izgara nego izaziva i Mojsija zaokuplja, a narod opet ide za Zlatnim teletom; preko silna glasa proročkoga: preko Ilije koji naviješta Božju slavu, preko Izaije koji govori one velike riječi što se odnose na Boga: Svet, Svet, Svet; preko Amosa koji propovijeda o socijalnoj pravdi, preko Hošee koji ističe čudo Božjega praštanja. Ali to su sve samo pojedini vidovi, dijelovi Božjega djelovanja.

Više puta i na više načina govoraše Bog preko Ane, Samuelove majke, koja dade nacrt Gospinu hvalospjevu Veliča duša moja Gospodina; preko sutkinje Debore u Efrajimovoj gori, preko kraljice Estere u Babilonu, preko udovice Judite u Betuliji, preko mudre Abigajile u Karmelu, proročice Hulde u Jeruzalemu i tolikih hrabrih i skromnih ženskih likova Staroga Zavjeta.

Tako je Bog nekoć, po ljudskom izgovorenu glasu i napisanoj riječi šaputao i govorio, dahom same prirode lahorio, sijevao, grmio... I uvijek je bilo ušiju i duša koje su ga slušale i poslušale. I okrenulo im se na sreću. I vazda je bilo onih koji su mu okrenuli leđa na vlastitu propast.

A sada, zapravo prije dvije tisuće godina, progovori nama u svome vječnom Sinu. Ono što Bog ima najvrednije i jedincato, Sina Jedinorođenoga, Njega nam posla. Zato je njegova Objava najuzvišenija. Potpuna. Savršena. Prije je bilo više puta i na više načina, sve u fragmentima, sada je odjednom u svoj punini, cjelovita kompozicija Božjega izvedbenog plana. Proroci su bili prijatelji Božji, a ovaj je Sin Božji. Gore srca, ljudski rode!

U ove dane prozbori nama u Sinu. Za njega nam Pismo kaže najveće riječi koje se o jednoj osobi mogu izreći: "odsjaj Slave i otisak Bića Božjega". Istobitan s Ocem. A istobitan i s nama. Njemu jedinomu pripada stvarateljska akcija. Njemu jedinomu pripada Otkupiteljska akcija. Njemu pripada snaga koja providnosno uzdržava i vodi cijelo čovječanstvo. Njemu pripada sudačka moć na kraju svijeta. Kako se prema Njemu ponesemo, tako će nam biti svu vječnost. Neki ga ne primaju, nego se od Njega udaljuju. A drugi ga primaju u djetetu, u nemoćnu i bolesnu, u strancu i zatvoreniku, u gladnu i nezaposlenu i postaju Njemu slični, djeca Božja.

Svima bio sretan Božić - Sveto Porođenje Isusovo - dolazak Božanskoga Djeteta u naše obitelji, župe i u sve vjernike.
Nova nam godina 2015. bila svima čestita, rodna i blagoslovljena!, ističe se u biskupovoj čestitki.