Čuveni prorok Ilija - svetac koji štiti BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Danas, 20. srpnja, slavi se Sveti Ilija –  jedan od najvećih proroka koji su hodali Zemljom, zaštitnik od vatre i groma, ujedno i zaštitnik Bosne i Hercegovine. U mnogim mjestima diljem BiH svečano se slavi ovaj blagdan.

Tko je sveti Ilija – čuveni prorok sa gore Karmel?

U svom životu je i naviještao Božju riječ u Sjevernom kraljevstvu ili Kraljevstvu Izrael u IX. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahazje. Spada u četiri osobe Starog Zavjeta ili vremena prije Isusa, koje evanđelja posebno spominju. To su Abraham, Mojsije David i Ilija. Evanđelisti su obuzeti likom ovog čovjeka velike vjere, te ga zato spominju više puta. On je veliki junak, koji se ne bori za sebe, nego za Boga. Borio se kao nijedan prorok prije njega da njegov narod ne ode od Boga, nego da pripada i da se klanja samo Bogu.

Starozavjetni prorok Ilija bio je rodom iz Tišbe (današnji Jordan) i djelovao je u IX. stoljeću prije Krista. Prema Svetom pismu u doba izraelskih kraljeva Ahaba i Ahasje vatreno se borio za vjeru u jednoga pravoga Boga, Jahvea. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači 'Jahve je moj Bog', a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i zalagao.

Bog je poslao Iliju da opakom kralju Ahabu (oko 860. prije Krista) navijesti veliku sušu. Pred srditim Ahabom, koji je poubijao sve izraelske svećenike i širio štovanje krivih bogova, Ilija se morao skrivati. U pustinji mu je hranu donosio gavran. U Sarepti Sidonskoj Iliju je hranila neka udovica kojoj je on molitvom oživio mrtvog sina. Nakon tri sušne i gladne godine, vratio se Ilija Ahabu i izazvao na dvoboj 450 Baalovih svećenika.

Na gori Karmelu pred Ahabom i mnoštvom naroda priredili su dva junca na dva žrtvenika. Tada je Ilija rekao: ''Sada prizovite vi svoje bogove a ja ću prizvati svojega Boga Jahvu. Onaj koji pusti oganj na žrtvu pravi je Bog.'' I Baalovi svećenici počeli su vikati od jutra do podne: ''Baale, usliši nas!'' Ali odgovora nije bilo. Ilija im se rugao: ''Vičite jače, možda vam bogovi spavaju!'' A oni su još jače vikali i noževima se parali.

Pred večer je Ilija oko svojeg žrtvenika iskopao jarak, sve polio s puno vode i pomolio se: ''Jahve, pokaži danas da si ti Bog Izraelov!'' Tada je pao oganj s neba, spalio žrtvu na žrtveniku i osušio vodu u opkopu. Sav narod je pao na zemlju vičući: 'Jahve je Bog!'

Nakon toga se Ilija pomolio za kišu i pala je obilna kiša. Kad je došlo vrijeme da Ilija pođe sa Zemlje, poveo je sa sobom učenika Elizeja, došli su do rijeke Jordana, Ilija je udario plaštem po vodi, ona se rastavila na jednu i drugu stranu te su prešli po suhom. Išli su dalje i odjednom su se pojavili ognjeni konji i kola i Ilija se počeo s njima dizati prema nebu.

Štovan među Hrvatima

Štovanje svetog Ilije je dosta rašireno u karmelićanskom redu te u slavenskim zemljama gdje ga se još naziva i svetim Ilijom Gromovnikom (u Drugom svjetskom ratu je ratno ime prema tom proroku dobio Ivan Hariš-Gromovnik). Židovska apokaliptika držala je da Ilija nije umro, nego da će umrijeti skupa s Henokom na koncu vremena boreći se protiv Antikrista.

Sveti Ilija je naročito štovan među Hrvatima. Osobito štovanje iskazuju mu Hrvati u Slavoniji i Bosni i Hercegovini. Zaštitnik je Bosne i Hercegovine, Đakovačko-osječke nadbiskupije, Žumberka i Žumberčana te mnogih naselja, župa, crkava i samostana diljem svijeta.

Proslava sv. Ilije se organizira u brojnim župama i samostanima kao: Zagreb-Podsused-franjevački samostan, Sveta Gera u Žumberku, Vinkovci, Klokočevci kod Đurđenovca, Beničanci kod Magadenovca, Velika Kopanica, Orubica kod Davora, Brodski Stupnik, Gradina, Sveti Ilija, Maja kod Gline, Hrastelnica kod Siska, Donji Kukuruzari, Lipnik kod Ribnika, Tušilović kod Karlovca, Sinac kod Otočca, Medviđa/Parčići kod Benkovca, Kljaci kod Ružića, Lišnjak kod Drniša, Studenci kod Lovreća, Kozica kod Vrgorca, Gornja Brela, Metković, Bosanski Brod, Liskovica kod Mrkonjić Grada, Bosansko Grahovo, Vojskova kod Bosanske Dubice, Kuljani kod Banje Luke, Glamoč, Turić kod Gradačca, Orašje kod Tuzle, Dokanj kod Tuzle, Zenica, Ularice u Usori, Novi Šeher kod Maglaja, Kiseljak, Čemerno kod Ilijaša, Rostovo kod Novog Travnika, Korićani kod Travnika, Kandija kod Bugojna, Podgradina kod Livna, Zidine kod Tomislavgrada, Doljani kod Jablanice, Solakova Kula kod Konjica, Kruševo kod Mostara, Masna Luka-Polja kod Posušja, Veljaci kod Ljubuškog, Stolac, Gornji Stoliv kod Kotora, Bođani kod Bača).

Zaštitnik Bosanskog kraljevstva

Inače, biskup fra Pavao Dragićević tražio je od Svete Stolice (Vatikana) da se sv. Ilija slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica je udovoljila njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752, stoga ga Hrvati u našoj državi danas slave kao zaštitnika Bosne i Hercegovine.