Velika čast za Mostar
Dio sveštene odežde Svetog Vasilija Ostroškog čuvat će se u Blagaju
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Po blagoslovu arhiepiskopa cetinjskog mitropolita crnogorsko – primorskog g. Joanikija, a na molbu episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog g. Dimitrija, dio sveštene odežde Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca, čuvat će se u Crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Blagaju kod Mostara.
Svečano unošenje narukvica u hram bit će u nedjelju, 3. prosinca, na arhijerejskoj liturgiji kojom će načalstvovati episkop Dimitrije, piše Top portal.
Poziv vjernicima
Mošti Svetog Vasilija Ostroškog se presvlače svake sedme godine. Dio odežde Svetog Vasilije Ostroškog može se dobiti na čuvanje u svetinjama u kojima će se vjerni narod moliti i poklanjati svetitelju.
Starješina Saborne crkve u Mostaru o.Duško Kojić pozvao je vjernike da u nedjelju dođu na bogosluženje.
"Dio sveštenih odeždi Svetog Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog Čudotvorca, koji će se čuvati u hramu u Blagaju, koji je i posvećen ovom velikom svetitelju, je veliki Blagoslov za pravoslavne u dolini Neretve. Pozivamo sve vjernike da sudjeluju u bogosluženju kojim će načalstvovati njegovo preosveštenstvo episkop Dimitrije", rekao je o. Kojić.
Sveti Vasilije Ostroški rođen je 1610. godine, kao Stojan Jovanović, od roditelja Petra i Ane, u selu Mrkonjiću u Popovom polju. U manastiru Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog u Mrkonjićima kod Trebinja, sada se čuvaju mošti Svete Ane – Anastasije, majke Svetog Vasilija.
Sveti Vasilije učio je školu u manastiru Zavala, kod strica, jeromonaha Serafima. Zakaluđerio se u trebinjskom manastiru (Tvrdošu), dobivši monaško ime Vasilije, gdje je i rukopoložen u čin đakona i prezvitera.
Jedan od najpoštovanijih svetaca
Jedno vrijeme je boravio u Cetinjskom manastiru kod crnogorskog mitropolita Mardarija kao pridvorni monah. U manastiru Tvrdoš je proizveden u čin arhimandrita.
Zbog nesuglasica među bratstvom napušta manastir Tvrdoš i odlazi na Svetu Goru, gdje je proveo oko godinu dana. Išao je u Rusiju i po povratku iz nje, u vrijeme srpskog patrijarha Pajsija Janjevca, postao je mitropolit zapadnog dijela Hercegovine (1639).
Pročitajte još
.jpg)
Nakon Tvrdoša, 1651. godine prelazi u nikšićki kraj, prvo u mjesto Pope kod Onogošta (današnji Nikšić), zatim u manastir Ostrog i preuzima istočnohercegovačku mitropoliju sinđelijom patrijarha Gavrila. Od 1654. godine Vasilije se pominje kao mitropolit obje hercegovačke eparhije (istočne i zapadne). Upokojio se 29. travnja / 12. svibnja 1671. godine i sahranjen je u Gornjem manastiru Ostrog.
Bio je zaštitnik pravoslavlja i organizator oslobodilačke borbe protiv Turaka.
Kult Svetog Vasilija Ostroškog počeo se širiti po cijelom srpstvu tijekom XVIII i XIX vijeka kada je njegovo ime ušlo u općuu stihiru srpskim prosvjetiteljima i kada je tiskana njegova služba u beogradskom Srbljaku (1861).
Kult svetitelja je jačao i poprimio velike dimenzije tako da je danas Sveti Vasilije Ostroški jedan od najpoštovanijih svetaca u srpskom narodu i Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi.
Štovan među laicima
Sveti Vasilije Ostroški je veliki čudotvorac čija su čudotvorna djela poznata i izvan granica Srpske Pravoslavne Crkve.
Njegovo sveto tijelo u cijelosti počiva u ostroškoj isposnici, nepodložno zakonu truljenja, već više od tristo godina. Crkvica u kojoj leže mošti Ostroškog Sveca ispunjena je prijatnim mirisom, koji zadivljuje svakog poklonika.
Pročitajte još
Činjenica netljenosti tijela ovog velikog svetitelja, predstavlja fenomen za sebe, koji hrišćani nazivaju – čudom. Ovaj se fenomen jedino može shvatiti i objasniti svetim životom Ostroškog Sveca. A život Svetog Vasilija bio je zaista život u Bogu, život sazidan po Hristu, u kome sve i sva bješe Hristos.
Još veće čudo i dokaz svetosti Svetog Vasilija jeste čudotvorna moć njegovog netljenog tijela. On, koji je u svom zemaljskom životu više ličio na anđela nego na čovjeka, uzdigao je svoj duh do prijestola Božjeg, a svoje tijelo obesmrtio. To sveto tijelo bilo je za vrijeme zemaljskog življenja hram Duha Svetoga, a poslije rastanka sa svojom bogočežnjivom dušom postalo je riznica blagodati Božje.
Svetog Vasilija je u Srpskoj Crkvi Gospod odredio za posebnu misiju, za pomoćnika i iscjelitelja svih nevoljnih i bolnih, koji sa čvrstom vjerom i ljubavlju dolaze i pristupaju mu kao velikom čudotvorcu i Božjem ugodniku.
