Hoće li se dignuti Plehan?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jedna od najtragičnijih epizoda u proteklom ratu za Hrvate Bosne i Hercegovine, posebno one iz Bosanske Posavine, bila je uništenje franjevačkog samostana Plehan za kojeg je u ponedjeljak održana donatorska večer u Zagrebu.

''Važno je da Plehan ima samostan, kako bi franjevci mogli na tom prostoru dostojno u njemu proživjeti svoj radni i životni vijek. Nema goreg osjećaja od toga da čovjek misli da su ga svi zaboravili i zato vam hvala na ovoj ispruženoj ruci'', rekao je vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Večeri su nazočli hrvatski premijer Andrej Plenković i član Predsjedništva BiH Dragan Čović koji je istaknuo kako je plehanski kompleks od posebnog historijsko-kulturnog značaja ne samo za Hrvate toga kraja nego i za cjelokupan hrvatski narod Bosne i Hercegovine.

''Bogata historijska građa koja je tu čuvana dokaz je stoljetne prisutnosti Hrvata na ovim prostorima. Obnova ovog iznimno vrijednog objekta naša je dužnost prema budućim generacijama, kao garancija očuvanja identiteta, kulture i zajedništva'', naglasio je.

Plenković je kazao kako će se i dalje zalagati za jednakopravnost Hrvata u BiH.

''Podrška Hrvatima u BiH je više nego deklarativna'', naglasio je Plenković te najavio, kako će se nakon nedavno otvorenog Konzulata u Vitezu, uskoro otvoriti i drugi u Livnu, kako bi se na adekvatan način, kako kaže, zadovoljile administrativne usluge koje oni pružaju hrvatskim državljanima, te predstavili potporu ljudima koji žive na tome području.

Plenković je rekao kako je pomoć bosanskohercegovačkim Hrvatima prioritet ove Vlade, ali da je ona i nadstranačko pitanje, dok Čović smatra da nije lako biti manjina u Bosni i Hercegovini gdje god je to slučaj za bilo koji narod.

Franjevački samostan Plehan, udaljen desetak kilometara od Dervente, sagrađen je 1870‐tih godina, ali je ovaj vrijedni objekt kulturnog naslijeđa potpuno uništen početkom rata. Kamen temeljac za izgradnju ovog kompleksa položen je 23. lipnja 2001. godine.

Idejni projekt za novu crkvu napravio je sarajevski arhitekt Zlatko Ugljen, te bi prema njegovoj zamisli vjersko-kulturno središte trebalo obuhvaćati, pored samostana i crkve sv. Marka, muzejsko-galerijski prostor, župni ured, kao i zvonik.