Hrvatski premijer Milanović otvorio muzej franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatski premijer Zoran Milanović danas je na prigodnoj svečanosti otvorio Muzej Franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici, čija izgradnja traje već 14 godina.

- Smatram da nisam pozvan da otvorim Muzej, to bi bilo pretenciozno, jer je tolikim stoljećima prije mene ovaj muzej bio otvoren - riječi su kojima je Milanović proglasio otvorenim Muzej.

Poručio je da je Hrvatska tu da pomogne BiH, ali ne da bude mentor i tutor, već da bude prostor slobode i sigurnosti.

Milanović je čast da otvori ovaj muzej dobio jer je Hrvatska najveći donator u izgradnji Muzeja.

Svečanosti otvaranja Muzeja prisustvovale su brojne visoke zvanice iz političkog, kulturnog i društvenog života BiH i Hrvatske te vjerskog i diplomantskog kora.

Među ostalima otvorenju su nazočili premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, član Predsjedništva BiH Željko Komšić, predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda, te brojni ministri različitih razina vlasti.

Muzej Franjevačkog samostana baštini neprocjenjivo kulturno-povijesno blago koje svjedoči o višestoljetnom postojanju države BiH i njenih naroda i nalazi se na Listi kulturno-povijesnog blaga BiH.

Ovime je označen kraj završne faze obnove iznimno značajnog muzeja u kojoj je hrvatska vlada bila najvećim pojedinačnim donatorom izdvojivši za to iznos od oko 74 tisuće eura, no pomoć iz proračuna Hrvatske izdvajana je i u ranijim fazama obnove.

''Hrvatska je vlada za obnovu izdvojila ukupno dva milijuna kuna i stoga smo i pozvali premijera Milanovića kao glavnog govornika i on je naš poziv i prihvatio'', kazao je fra Nikica.

Obnova muzeja trajala je punih četrnaest godina i podrazumijevala je podizanje potpuno nove zgrade uz samostan jer je raniji muzejski prostor bio toliko oštećen da ga se moralo u cijelosti srušiti.

Uz hrvatsku vladu drugi najveći donator bila je vlada Federacije BiH, a velikim prilozima pomogla je i Turska.

Povijest franjevaca u Fojnici datira iz 14. stoljeća, a današnji samostanski muzej i knjižnica od svih u BiH čuvaju najveći broj spisa iz osmanskog razdoblja u cijeloj BiH. No fojnički je samostan vjerojatno najpoznatiji po dokumentu iz 15. stoljeća kojim je tadašnji turski sultan Mehmed el Fatih Osvajač zajamčio franjevcima pravo da i nakon pada Bosanskog kraljevstva mogu ostati u toj zemlji i propovijedati svoju vjeru.

Fojnički samostan danas čuva i brojne druge povijesne spise. Samo u fundusu onoga što se smatra starim knjigama u Fojnici je pohranjeno više od deset tisuća naslova iz područja teologije, matematike, fizike, kemije, zemljopisa, medicina, jezikoslovlja, civilnog i crkvenog prava, psihologije, glazbe i liturgije. Kao posebna rijetkost izdvaja se biblija stara 400 godina u tri velika sveska, napisana na arapskom jeziku.
Stalni postav samostanske galerije slika sadrži pak 239 umjetničkih djela.