Iskreni vjernik neće Bajram slaviti uz alkohol i pjevačice

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ramazanski bajram unosi radost u srca vjernika, jer smo nakon 30 dana posta, odricanja i intenzivnog ibadeta dočekali Bajram kao svojevrsnu krunu svih tih napora koji vjernici čine u toku mubarek mjeseca ramazana'', poručio je u bajramskom intervjuu za Anadolu Agency (AA) Ahmed efendija Adilović, muftija travnički. 

Samim tim, naglasio je muftija Adilović, ima više poruka koje se mogu uputiti povodom Ramazanskog bajrama, ali jedna od glavnih poruka jeste da je pobjeda nad samim sobom najveća.

"Neki ljudi misle da je pobjeda u nekom drugom, pogotovo materijalnom smislu, novčanom, financijskom smislu, da je to glavna pobjeda. Međutim, realno i poslanik Muhammed s.a.v.s. govori - naša vjera nas uči da je najveća pobjeda, pobjeda nad sobom. A, vjernici koji su u mubarek mjesecu ramazanu postili 17 ili 18 sati na poprilično visokim temperaturama, toplim danima, pa koji su još klanjali jaciju-namaz, teravih-namaz, ostale namaze, prisustvovali mukabelama, ostalim ibadetima koje su imali tijekom mubarek mjeseca ramazana, oni su time i realno savladali sami sebe i pokazali da mogu savladati sami sebe. I svi oni koji tako urade, normalno je da će onda nakon mubarek mjeseca ramazana biti bolji i kao ljudi i kao vjernici, da će biti korisniji svojoj društvenoj zajednici", cijeni muftija Adilović.

Jer, naglašava, onaj koji je mogao po 17 -18 sati reći ne svome nefsu, svojim prohtjevima i svojim strastima, on će također, cijeni muftija Adilović, "sutra moći reći ne kada njegovi prohtjevi, njegov nefs, njegove strasti budu žudjele za nečim što nije uredu".

"Ali će on kao svjestan čovjek, kao vjernik reći ne, ja to ne mogu, to nije u skladu s mojom vjerom i mojom savješću. Pa tako neće primiti mito, neće dati mito, neće sudjelovati u igrama na sreću u sportskim kladionicama, a svakako neće upražnjavati ono što je poznato da naša vjera ne dozvoljava kao što su alkohol, prostitucija, droga...", poručuje muftija Adilović. 

Ramazan nam pomaže biti boljim ljudima i vjernicima

Ramazan nam, kaže, pomaže da budemo bolji vjernici, bolji ljudi, da budemo korisni društvenoj zajednici u kojoj se nalazimo i stoga nas ramazan svojim sadržajima oplemenjuje i obogaćuje.

"Mi smo nakon ramazana čišći i od grijeha, ali naša savjest je čišća, jer smo odlučni da krenemo u promoviranje dobra, a sprečavanje zla. Jedna od temeljnih obaveza koju nam naša vjera nalaže jeste - tražiti da se čini ono što je dobro, ono što je općekorisno, a suzbijati sve ono što je loše, što je negativno. A, upravo znamo da nam naši prohtjevi, naše strasti traže od nas da mi počesto gledamo samo svoj interes, taj egoizam, materijalizam... Međutim, vjera nas uči suprotno", ističe muftija Adilović.

Između ostalog, navodi, poslanik Muhammed s.a.v.s. u jednom jako lijepom hadisu poručuje i kaže: "Pametan je onaj tko ukroti svoj nefs, tko ukroti svoje prohtjeve i radi za ono što će uslijediti nakon života na ovome svijetu, to jeste da je svjestan da će polagati račun pred svemogućim Bogom. I da se on trudi da sve radi pošteno, da sve radi ispravno, da nikome ne čini ni najmanju nepravdu, ni najmanju štetu ne nanese nekome".

Poslanik Muhammed s.a.v.s. kaže, veli muftija Adilović, dalje u svome hadisu da "slabić, jadnik je onaj tko pusti svojim prohtjevima i strastima na volju, udovoljava im šta god mu čefne, šta god mu prahne, on to radi ne gledajući je li to dozvoljeno ili nije dozvoljeno, je li to u interesu drugih ljudi, zajednice, je li na koncu naš Stvoritelj zadovoljan tim ili nije".

"Tko tako to radi, a onda kaže: očekuje od Boga da će on njemu oprostiti. Upravo takvog imamo ponašanja gdje ljudi kada ih pitamo što rade nešto što ne bi smjeli raditi ili što ne rade nešto što bi trebali da rade i kao vjernici, ali i kao savjesni, pametni ljudi. Oni kažu Bog je milostiv, Bog će oprostiti. Međutim, ovo oslanjanje na Božiju milost nije ispravno, nije uredu", cijeni muftija Adilović. 

Ramazan nas, kaže, uči da mi trebamo svojim trudom, svojim zalaganjem, ali prije svega u ime svemogućeg Stvoritelja, kako na planu ibadeta - vjerskih obaveza, ali isto tako i na planu općekorisnih projekata da se trudimo, da se zalažemo i da ćemo onda na taj način ako Bog da ostvariti ono što želimo i na ovome i na onome svijetu. 

"U tom smislu jako interesantno zvuči hadis poslanika Muhammeda s.a.v.s. u kojem on kaže: najbolji od ljudi su oni koji su najkorisniji ljudima. Vrlo interesantno da poslanik Muhammed s.a.v.s. nije ovdje rekao da je najbolji onaj ko najviše klanja, ko najviše posti, ko najviše čini ibadet koji je između njega i Gospodara, Allaha dž.š. nego upravo onaj koji je korisniji drugim ljudima, koji je korisniji zajednici u kojoj se čovjek nalazi i živi, radi... Ko je korisniji drugim ljudima, ko je korisniji toj zajednici, on je najbolji. To nas naša vjera uči", poručuje muftija Adilović. 

U tom smislu, navodi, da se nada da će svi oni koji su ramazan provodili onako kako treba, trudeći se u ime Allaha dž.š. da ispoštuju sve ono što im vjera nalaže, da će oni svi biti spremni ako Bog da i nakon mubarek mjeseca ramazana s jedne strane da nastave taj ibadetski nivo koji su dostigli u toku mjeseca ramazana. Ali također, kaže muftija Adilović, i s druge strane da će istovremeno gledati interes svoje porodice, svoje mahale, svog radnog mjesta, sredine u kojoj živi, da bude korisniji ljudima.

"I da bude u skladu s hadisom poslanika Muhammeda s.a.v.s. koji kaže: niko od vas neće biti pravi vjernik sve dok drugome ne bude želio ono što želi i samome sebi. Samo ovih nekoliko hadisa koje smo ponovili jasno govori koliko vjernik treba da bude koristan sredini u kojoj se nalazi, koliko treba da cijeni i poštuje, voli druge, ne samo da im ne čini nepravdu, nego da im maksimalno pomaže do te mjere da što god čovjek želi sebi, treba da želi i drugima i treba da radi ka ostvarenju toga kada su u pitanju drugi ljudi. To su neke od ramazanskih i bajramskih poruka koje vjernici trebaju da izvuku i koje trebaju da primjenjuju u svome životu", stava je muftija Adilović. 

Principe ramazana prakticirati cijelu godinu

Ramazan, odnosno djela koja se u njemu pratktikuju bi trebao, kaže muftija Adilović da traje tokom cijele godine.

"Mi imamo uzor u najboljoj generaciji koja je ikada hodila zemaljskom kuglom, a to su ashabi. Upravo se za njih prenosi da je ramazan u njihovom fokusu bio tokom cijele godine, a ne samo u toku samoga ramazana. Oni su nakon ramazana pola godine imali efekta od tog ramazana, sumirali su te rezultate i molili su uzvišenog Boga da im on primi ono što su oni radili od dobrih djela. To ih je nosilo narednih šest mjeseci, a onda do sljedećeg ramazana, pola godine oni su se trudili da se što bolje ponašaju da bi dočekali spremni naredni mubarek mjesec ramazan. U tom smislu ramazan trebamo da shvatimo kao jedan odabrani preriod intenzivnog ibadeta, čišćenja od grijeha, čišćenja srca i duša i period jednostavno rečeno punjenja imanskih baterija u smislu da nas taj doživljaj koji smo doživjeli u toku mubarek mjeseca ramazana da nas on nosi narednih jedanaest mjeseci, to jeste do idučeg mubarek mjeseca ramazana", ističe muftija Adilović.

Jedan od tih segmenata, kaže, jeste i to kako pomoći u sredini u kojoj se nalazimo. Između ostalog, navodi, ako pogledamo i šta nam islam nalaže, ako pogledamo šta poslanik Muhammed s.a.v.s. govori o tome koja su djela najbolja, najvrednija primjetit ćemo neki, ukazuje muftija Adilović, "na prvi pogled, može se misliti da tu ima i određenih kontradiktornost, da poslanik Muhammed s.a.v.s. govori o nekim djelima u nekim hadisima kao najvrednijim, a onda u drugim hadisima govori o drugim djelima kao najvrednijim". 

"Zašto? Dakle, to je samo na oko kontradiktornost, a ustvari nije. Jer, time se hoće da kaže da trebamo gledati sredinu u kojoj se nalazimo. U nekoj sredini je puno gladnih i normalno je da je najvrednije djelo u toj, takvoj situaciji, takvoj sredini nahraniti gladnog. U nekoj sredini ljudi su nezaposleni, u nekoj ljudi su slabo obrazovani... Shodno datoj situaciji mi trebamo da reagujemo, da dajemo i da doprinosimo poboljšanju opće društvene situacije. U tom smislu mi prvo treba da vidimo kakvo je naše stanje. A, znamo da nam stanje nije dobro, znamo da nam ni ekonomsko, ni političko stanje, ni stanje po pitanju morala, ni stanje po pitanju porodice i mnogih drugih segmenata života nije dobro", smatra muftija Adilović.

Društveni interes ispred osobnog

S obzirom na to, kaže, svi oni koji su iskreno ramazan proveli onako kako treba, treba da dobiju nove impulse, novi poticaj da se uključe u te društvene tokove.

"Vjera nas ne uči da se mi povlačimo kao što neki misle, kao što neki razumiju da se čovjek treba povuči i samo se posvetiti ibadetu to jeste odnosu prema svome Stvoritelju. Ne, iz mnogo ajeta i hadisa sasvim je jasno da je vredniji i bolji onaj koji uprkos teškoj situaciji u društvu uključuje se u društvene tokove i pokušava da popravi i pokušava da unaprijedi. U tom smislu svaki onaj ko je ramazan proveo kako treba, ali je na primjer ljekar i on će narednih jedanaest mjeseci s jačim elenom raditi, ali će također raditi pošteno, radit će savjesno. Gledat će da maksimalno svoj posao obavlja kako treba, da ni u kom slučaju ne primi mito, da ni u kom slučaju ne ponudi drugom mito, da radi radi savjesno i odgovorno svoj posao tako da i drugi ljudi to primjene i primjete i da to bude i njima poticaj da se i oni slično ponašaju, ali isto tako da imamo taj efekat. Jer, mi nalažost znamo, naveli smo primjer ljekara, ali sličaj je primjer s policajcima, s obrazovanjem, s ljudima na rukovodećim mjestima... Svugdje je slična situacija", poručuje muftija Adilović.

Svi oni koji su vjernici, naglašava, koji su se koristili blagodatima tokom mubarek mjeseca ramazana oni će itekako biti spremni narednih jedanaest mjeseci da rade svoj posao savjesno, odgovorno...

"I da recimo pogotovo ljudi koji su na višim položajima da im društveni interes, interes šire zajednice bude ispred njihovog ličnog interesa i da u tom smislu nikada i ne pomisle, a kamoli da urade nešto što je u njihovu korist, a na štetu društva, drugih ljudi... Vjernici se tako ne smiju ponašati. U tom smislu što nam je jača vjera, ali ne samo na jeziku i ne samo na riječima, nego i u praksi, i našim djelima, onda ćemo mi sigurno biti korisniji našoj sredini. Što je više ovakvih ljudi, pogotovo na odgovornim funkcijama onda će naše stanje biti bolje", cijeni muftija Adilović.

Zato, smatra, ramazan nam jako dobro dođe kao jedan restart, kao jedan potpuno novi preokret u našem životu, ali u smislu djelovanja na bolje, bez obzira u kojoj se mi sredini nalazili, u kojoj situaciji, kakve poslove obavljali od kućnog ambijenta, odnosa prema porodici preko ambijenta u javnom prostoru, na ulici, preko posla koji obavljamo do interesa naše države BiH, našeg naroda...

Ono što je neprimjereno ne ide uz Bajram

"U tom smislu nespojivo je kao što smo ovdje prije neki dan imali priliku čuti neke ljude koji iznose tamo primjere da čovjek vreću smeća jednostavno baci u rijeku. Iz svoje kuće izađe i vreću smeća baci u rijeku. Razuman čovjek to neće uraditi, a vjernik to pogotovo neće uraditi. Sada, što je jači uticaj vjere na našu dušu, na naše srce, na naše ponašanje manje će biti tih nepravilnosti, manje će biti tih loših stvari, a naravno bit će nam bolje stanje. Jer, ako imamo poštenje, ako imamo povjerenje među ljudima, normalno da će nam sve bolje ići pa i ova ekonomska situacija, koja je ovakva kakva jeste, nezavidna. Vidimo da nam ljudi sve više odlaze iz BiH, ali automatski se stvari okrenu u drugom smjeru, što više budemo radili, što veći broj nas, da ne kažem svi, radimo iskreno za korist ove zajednice, za interes našeg naroda. Situacija će se sigurno okretati nabolje i imat ćemo i bolje plaće i bolje stanje i manje će biti potrebe da naši ljudi idu trbuhom za kruhom u zapadne zemlje tražeći bolji standard, bolja primanja...", naglašava muftija Adilović.

Nažalost, ukazuje, imamo pojavu da u našoj sredini, određenim mjestima ljudi provedu ramazan koliko-toliko u skladu s vjerskim propisima, a da onda već prvog dana, nakon završetka ramazana, odnosno na dan Ramazanskog bajrama da to slave onako kako je neprimjereno, ni kao čovjeku, a pogotovo kao vjerniku uz alkohol, kojekakvu muziku, uz neke druge oblike koje naša vjera zabranjuje. 

"Ali, evo možemo da kažemo da to iskreni vjernik neće raditi. Nego stvar jeste u tome što ima ljudi koji imaju neki osjećaj prema vjeri i oni nešto od tih vjerskih obaveza izvršavaju u toku ramazana i normalno bolje i to nego ni to. Bolje da ikoliko čovjek dolazi u džamiju, da ikoliko čovjek posti, bolje da posti i pet dana nego ni jedan dan. Ali, logično je onda da to pet dana neće imati utjecaja na njega kao što je da je postio svih 30 dana i logično je da svako djelo, pa i svaki ibadet može imati taj nekakav površni oblik i uticaj, a može imati i dubinski", navodi muftija Adilović. 

Shodno tome, ističe, koliko smo se unijeli u taj naš ibadet i doživljaj svih ramazanskih blagodati toliko će biti efekta nakon toga.

"Onaj ko se iskreno posvetio ibadetu i životu u mubarek mjesecu ramazanu u skladu sa principima svoje vjere takvom neće pasti na pamet da on proslavlja Bajram uz alkohol, uz kojekakve pjevačice, nego je dakle stvar opet svijesti generalno, a i vjerske koliko mi realno živimo vjeru, koliko je vjera nama samo na jeziku, a koliko je u našoj stvarnosti i u našem životu", naglašava muftija Adilović.

BiH dosegnula kritičnu tačku odlaska ljudi

Muftija travnički smatra da smo itekako dosegli tu kritičnu tačku gdje je pitanje ili - ili kada se radi o odlasku ljudi iz BiH.

"Ili će kompletna naša zajednica, država, ali i svi mi uključiti se pa da okrenemo proces u obrnutom i da ga makar znatno smanjimo ili će toliki odliv ljudi biti iz BiH da ćemo doći u pitanje šta za deset ili pedeset godina. Jer, kada uzmemo u obzir natalitet, da se sve manje rađa, kakva će biti budućnost ove zemlje i ovih naroda koji u njoj žive. Zato smatramo da je to kritična tačka", cijeni muftija Adilović.

Zato je, kaže, i Rijaset Islamske zajednice u BiH, ali i Vijeće muftija uzelo to u fokus i razmatranje i planiranje šta dalje uraditi.

"Normalno, ako spojimo ovo što smo prije govorili sa ovim što treba da kažemo dolazimo do zaključka da bolji sistem u državi kompletno, pravedniji sistem, više pravde, manje nepravde bi rezultiralo sigurno i otvaranjem novih radnih mjesta, rezultiralo bi i bolju ekonomsku situaciju, rezultiralo bi time da ljudi će davati prednost ostanku ovdje nego odlasku vani. Jer, šta je recimo problem sa tim što ljudi odlaze vani? Mi generalno ne pozivamo tome i ne odobravamo to. Međutim, ne možemo mi ni kriviti nekoga ko je završio fakultet ili čak i magistrirao pa tri godine čeka ili čak pet godina ne može da dobije posao. Kako onda mi možemo njega kriviti, reći ti si pogriješio što si otišao u Njemačku, što si otišao u neku drugu zemlju...", ističe muftija Adilović.

To su, kaže, realne potrebe, jer čovjek ako stekne visoko obrazovanje, a godinama nema prilike za posao mora tražiti izlaz, mora tražiti neke situacije gdje će raditi.

"Međutim, s druge strane dugoročno gledano, ako imalo posmatramo i analiziramo, oni koji odu na Zapad zbog ovog ili onog razloga. Koliko će se njih kad-tad vratiti u BiH? Jako mali procenat, jako mali broj. U tom smislu pozitivno je što će oni kao dijaspora jedno vrijeme slati u BiH pomoć svojoj rodbini i projekte će pomagati. To ekonomski donekle može imati koristi, međutim na duže staze mi gubimo te ljude. Vrlo mali broj ljudi će se vratiti i ostati", smatra muftija Adilović.

Tako da, cijeni muftija travnički, zbog toga moramo poraditi sve što možemo kako država prije svega, tako ekonomski sektor, tako obrazovni sektor, tako i vjerske zajednice, ali i pojedinačno ljudi, ali i udruženja, nevladin sektor...

"Svi trebamo raditi onoliko koliko možemo pa da to stanje preokrenemo da ne bude ovakvo alarmantno kao što je sada. Ali, stanje jeste kritično - ili ćemo se pozabaviti time ozbiljnije ili ćemo ići u jedan još daleko veći problem, ako ne i katastrofu na području BiH kada je u pitanju demografija, kada je u pitanju budućnost naše djece i unučadi", poručio je muftija Adilović. 

Nepravda, segregacija ne idu s evropskim vrijednostima

Muftija travnički cijeni da u BiH, posebno nekim njenim dijelovima kao što je RS, ali i dijelovima FBiH s hrvatskom većinom, postoje veliki problemi i da što se može treba se i mora učiniti da bi se te nepravde ispravile. 

"Kada je u pitanju stanje u menjam bh. entitetu, RS, nije samo tu nepravda kada govorimo o bosanskom jeziku, nego je pitanje nepravde po mnogim drugim stvarima. Između ostalog, prilika za zapošljavanje. Općepoznato je da tamo ljudi bošnjačke nacionalnosti, pa i hrvatske nacionalnosti jako malo, odnosno puno manje imaju priliku za zapošljavanje nego što im to pripada, nego što bi to realno bilo moguće. Ali, očito da je to na sceni. Također, donošenjem određenih pravila o uzimanju zemljišta i od pojedinaca i od vjerskih zajednica krše se mnoga ljudska prava. A, opet na području FBiH imamo sličnih i drugačijih problema, između ostalog, dvije škole pod jednim krovom gdje se vrši klasična segregacija, razdvajanje djece", navodi muftija Adilović.

Kao primjer navodi Travnik, gdje kaže, imaju jedan školski sistem koji je "ograđen metalnom žicom da se djeca ne bi mješala".

"Namjerno su različiti termini časova da se opet djeca ne bi mješala... A, istovremeno se zagovaraju nekakve evropske vrijednosti. To je potpuno kontra svim evropskim vrijednostima. Mi zagovaramo opće, univerzalne vrijednosti koje su itekako spojive s islamskim vrijednostima. Ničega se svoga ne odričemo, islamskog, nacionalnog, ali jesmo za univerzalne vrijednosti, jesmo za evropske vrijednosti. U tom smislu mislim da svi još malo možemo više uraditi i trebamo više uraditi kada su ove nepravde u pitanju. Normalno, nije to lahko i ne može to mali broj ljudi iznijeti. Ali, ja imam običaj kazati da ako hoćemo nešto da postignemo, da nešto promijenimo u društvu trebamo da se svi uključimo ili što veći broj nas da se uključi", zaključuje muftija Adilović.

Jer, ističe, ako pet ili deset ljudi nešto pokrene, neku inicijativu na nivou FBiH ili BiH mali je efekat, ali ako se nas 50 ili 100 hiljada uključi pa tražimo određena prava lakše ćemo ta prava dobiti.

"Dakle, odgovornost je i na svima nama kao pojedincima da li radimo dovoljno što treba, da li organizovano radimo, a onda je odgvoornost i na raznim ustanovama, institucijama, prije svega na predstavnicima u organima vlasti od najnižih do najviših nivoa. Ali, isto tako moram da kažem da je i odgovornost na međunarodnoj zajednici kojoj je sasvim jasno da se ovdje krše ljudska prava, ali nažalost vrlo malo se poduzima. Što više zajedničkog djelovanja na planu ispravljanja ovih nepravdi time ćemo prije prevazići ovo teško stanje u kojem se nalazimo", poručio je muftija Adilović. 

Tijekom Dana Ajvatovice 90 programa

Trećeg dana Ramazanskog bajrama, bit će otvoreni još jedni, tradicionalni Dani Ajvatovice 2018.

"Meni je drago, hvala Allahu dž.š. da nastavljamo s tradicijom Ajavatovice. Ove godine je 508. Ajvatovicu organizujemo, obilježavamo. To je dio naše tradicije, prije svga bošnjačkog naroda, ali i kompletne sredine. To je manifestacija koja je izrasla na jedan zavidan nivo, koja je već odavno poprimila internacionalni karakter. To je svojevrsna smotra i duhovnosti i vjere i tradicije i kulture i sporta. Tako da je ovo zaista impozantna manifestacija i evo već nekoliko godina unazad kako unapređujemo tu manifestaciju. Imamo oko 90 sadržaja programski", kaže muftija Adilović.

S obzirom na to, kaže, da ramazan ulazi u ovo vrijeme kada je tradicionalno period Ajvatovice onda se malo pomjera ta dužina trajanja tih Dana Ajavtovice, odnosno razlikuju se nego inače.

"Ove godine je nešto kraće, ali nije ništa manje intenzivno zato što imamo opet isti broj aktivnosti, samo što ćemo svakog dana imati više aktivnosti nego prije. Od 17. juna krećemo, treći dan Ramazanskog bajrama do 2. jula. To je nekih 16-17 dana. Imamo tu već ustaljenih aktivnosti, a jako važnih", kaže muftija Adilović.

Jedna od njih je, navodi, defile konjanika, mehtera, saveza izviđača kroz Donji Vakuf. To bude, veli, uoči završne manifestacije, u subotu. A, u nedjelju, 1. jula, održat će se tradicionalna završnica.

"Sada zaista bude izuzetno lijepo. U prirodi, na platou Ajavatovice upriliči se, odnosno pripremi određeni kulturno-zabavni, ali i vjerski program. Klanja se podne-namaz i prouči ajvatovička dova", kaže muftija Adilović.

Do tada, veli, bude jako puno i edukativnih i sportskih, kulturnih sadržaja. Imaju, veli, tradicionalno nastup Sarajevske filharmonije, određeni broj promocija knjiga, tribina, izvođenja drama i monodrama.

"Tako da je to zaista jedan jako bogat sadržaj, izuzetan program. Nadamo se da ćemo ako Bog da izaći u susret i potrebama naših građana, ali isto tako i oživjeti dio naše tradicije i kroz sve doprinijeti boljem stanju na našem području", cijeni muftija Adilović. 

Muftija travnički Ahmed efendija Adilović u bajramskoj poruci svim građanima BiH zaželio je da im Allah dž.š ukabuli dosadašnje ibadete tokom mjeseca ramazana i da svaki hair povodom ovogodišnjeg Ramazanskog bajrama.