Božićna poruka
Kardinal Puljić: Lijepo je s Bogom živjeti
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, u zajedništvu s nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim mons. Tomom Vukšićem, na Božić, 25. prosinca 2020. predvodio je Euharistijsko slavlje u sarajevskoj katedrali
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, u zajedništvu s nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomom Vukšićem, na svetkovinu Rođenja Gospodinova – Božić, 25. prosinca 2020. predvodio je svečano Euharistijsko slavlje u katedrali Srca Isusova u Sarajevu. Koncelebrirao je provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić i još sedmorica svećenika.
Misno slavlje izravno su prenosili Radiotelevizija Bosne i Hercegovine i Radio Marija Bosne i Hercegovine, a popratili su i brojni drugi mediji.
Na Misnom slavlju sudjelovale su redovnice raznih družbi: Služavke Malog Isusa, Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije, Milosrdnice sv. Vinka Paulskog, Kćeri Božje ljubavi, Klanjateljice Krvi Kristove i Školske sestre franjevke Hercegovačke provincije te bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater. Unatoč ograničenjima u vrijeme pandemije koronavirusa vjernici su došli u lijepom broju proslaviti ovu veliku svetkovinu te moliti za sebe i sve svoje, a posebno za one koji su bili spriječeni doći u posjet svom rodnom gradu i svojim najbližima.
Na početku propovijedi kardinal Puljić podsjetio je na grijeh prvih ljudi koji je poremetio komunikaciju ljubavi između čovjeka i Boga te zamračio čovjekov pogled.
''Ali Bog ga nije odbacio jer Bog je Ljubav. Obećao je poslati Mesiju – Spasitelja. Objavljivao se postupno kroz povijest spasenja“, rekao je kardinal Puljić dodajući da je ljudska zaslijepljenost sprječavala da čovjek shvati i prihvati Božju poruku.
Potom je podsjetio je na misni odlomak iz poslanice Hebrejima u kojem stoji: ''Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu“ (Heb 1,1). Kazao je da je Bog na zemlju poslao drugu božansku osobu koja je začeta po Duhu Svetom pod srcem Marijinim. Progovorio je o rođenju Isusovu u Betlehemu.
Uspoređujući današnje stanje i vrijeme kada je Isus živio te način na koji je rođen, kardinal Puljić rekao je da bi svakom od njih bilo posebno bolno kada ih nitko ne bi htio primiti u krajnjoj potrebi kao što se to dogodilo Mariji i Josipu.
''Oni su došli u Betlehem i za njih nije bilo mjesta u svratištu nego su morali poći u pećinu, u pastirsku štalicu i tamo su se sklonili te noći jer je bilo vrijeme da se Isus rodi“, kazao je kardinal Puljić dodajući da nije zapisano kako su na sve to reagirali Marija Josip, ali da mu je poznato kako bi mnogi drugi reagirali prigovarajući Bogu da za svoga Sina nema boljeg mjesta od štale. „Vidimo da Marija i Josip tiho, mirno i samozatajno pripremaju jaslice i tamo polažu Isusa“, kazao je kardinal Puljić ističući da je Bog progovorio jednostavnošću, skromnošću te se čovjeku, koji se udaljio od Boga i od drugih pa i od samog sebe, približio kao malo dijete. Spomenuo je da čovjek nerijetko bježi od sebe te da mu se Bog približio kao malo dijete. Podsjetio je riječi sluge Božjega nadbiskupa Stadlera: „Ovako se htjede roditi Onaj koji hoće da ga ljube, a ne da ga se boje.“
''Tako Bog progovara; takva je Njegova ljubav; to je izvor radosti i razlog zašto se Božiću radujemo. Bog govori rječnikom ljubavi. Da bi čovjek razumio otajstvo Božje ljubavi, Isus je uzeo ljudsko tijelo da progovori ljudskim rječnikom, da objavi čovjeku Boga ljubavi“, rekao je kardinal Puljić ističući da je to zabilježeno u Svetom Pismu pa su kao biskupi u Bosni Hercegovini proglasili Godinu Božje riječi u želju da što više ljudi što češće posegne za riječju Božjom…
''Slaviti Božić znači prepoznati što je Bog za nas učinio: obnovio nam je naše dostojanstvo djeteta Božjega. Ne samo da se tako zovemo nego to i jesmo posebno po sakramentu krštenja kada smo postali dio božanskog utjelovljenja“, kazao je kardinal Puljić.
Osvrćući se na evanđeoski misni odlomak, podsjetio je riječi sv. Ivana, apostola i evanđeliste: „K svojima dođe i njegovi ga ne primiše“ (Iv 1,12). Napomenuvši da se nazivaju kršćanima, a to znači da su Kristovi, zapitao je, primaju li Isusa?
''Božić je divna prilika da to preispitamo. Njegovi smo. Mora li bježati od nas u neku štalicu ili ima mjesta u mom srcu, u mojoj obitelji, u našoj sredini“, rekao je karidnal Puljić ističući da se nerijetko ljudi boje primiti Isusa.
Potaknuo je da prepoznaju pravi izvor radosti a to je da ih Bog voli i grli. Pozvao je sve da poput Marije prebiru Božju riječ i pronađu smisao svoga života i snagu u vremenu kušnje.
Kardinal Puljić prisjetio se jednog događaja iz vremena rata u opkoljenom Sarajevu kada mu je, nakon što se poslije Svete mise malo zaklonio iza katedrale od snajpera, prišao jedan liječnik i zamolio da ga nauči moliti. Na pitanje, zašto ga to zanima nakon toliko godina, odgovorio je da na svima koji izlaze iz katedrale vidi mir u očima za razliku od njega koji je nemiran.
Kardinal Puljić uputio ga je na jednog svećenika koji ga je poučio i primio je sakramente inicijacije. Kad ga je ponovno susreo nakon dugo vremena, upitao ga je, kako je , a on je odgovorio: ''Lijepo je s Bogom živjeti“.
''To je duboka istina: lijepo je s Bogom živjeti. Pakao je živjeti bez Boga. Želim svima vama da doživite ljepotu te blizine, da iz te ljepote i vi postanete bliži jedni drugima kako bi mijenjali ovaj svijet koji je zaražen ne samo koronom nego brojnim otrovima koji urušavaju međuljudske odnose. Zračimo ljepotom života jer s Bogom živimo“, poručio je kardinal Puljić.
Tijekom Svete mise liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler“ pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.