Kardinal Puljić predvodio svečanu Euharistiju na patron Banjolučke biskupije i katedrale

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svetkovina sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika Banjolučke biskupije i stolne crkve, 15. srpnja 2020. proslavljena je svečanim Euharistijskim slavljem koje je u katedrali u Banjoj Luci predvodio predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, u zajedništvu s mjesnim biskupom mons. Franjom Komaricom, nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata mons. Tomom Vukšićem i pomoćnim biskupom banjolučkim mons. Markom Semrenom.

Koncelebrirao je 31 svećenik, a sudjelovale su i sestre Klanjateljice Krvi Kristove, sestre Majke Terezije – Misionarke Ljubavi i Milosrdnice sv. Vinka Paulskog i drugi vjernici kojih je bio nešto manji broj zbog pandemije koronavirusa.

Pozdravnu riječ kardinalu Puljiću i biskupima koju su, nakon završenog 78. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH, ostali na proslavi patrona, svećenicima i redovnicima franjevcima, sestrama redovnicama i dragim Kristovim vjernicima laicima uputio je biskup Komarica. „Najdičniji živući sin naše mjesne Crkve, Banjolučke biskupije – naš uzoriti kardinal Vinko zaređen je za Kristovog svećenika prije 50 godina i sada slavi svoj Zlatni svećenički jubilej. Pozivam Vas sve, a osobito one među nama, koji iduće nedjelje, 19. srpnja ovog mjeseca nećete moći biti u župnoj crkvi u Trapistima, gdje je naš Zlatomisnik imao istog datuma 1970. svoju mladu misu da danas zahvalite Bogu za sve milosti i blagoslove u njegovom izuzetno plodnom životu, u službi Bogu, Crkvi, našem narodu i ovoj zemlji“, kazao je biskup Komarica potičući sve da u molitve uključe „zahvaljivanja i prošnje i svu našu bolesnu, spriječenu i odsutnu braću i sestre, od kojih su mnogi s nama duhovno i molitven povezani, iako su tjelesno – ne svojevoljno – prisiljeni biti daleko od nas“. Podsjetio je i da je na današnji dan prije 31 godinu preuzeo upravu Banjolučke biskupije te pozvao sve da zajedno sa njim zahvale Bogu „za svu njegovu pomoć i milosrđe tijekom proteklih bremenitih i izazovnih godina i da ga zamolimo za njegovu skrb i providnost sa svima u vremenu koje je pred nama“.

Prigodnu propovijed uputio je biskup Semren koji je na početku pozvao sve okupljene da, „slaveći danas sv. Bonaventuru, zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije, usmjere svoje molitve, razmišljanja i čitavo svoje biće na Isusa Krista“. „Kao što se u središtu ljudskog tijela nalazi srce kao pokretač svega, tako je u središtu Bonaventurine misli i djela Isus Krist. Takav stav Bonaventura je izgradio ugledajući se u svoga uzora sv. Franju Asiškoga, koji ga je ozdravio od bolesti na smrt. Otac liječnik bespomoćno je gledao svoje bolesno dijete. Majka je u vjeri potražila pomoć kod sv. Franje i bila uslišana. Čudom je mali Ivan ozdravio, te je poslije i sam postao franjevac, dobivši ime Bonaventura. U sv. Franji i u njegovom pokretu Ivan-Bonaventura razaznao je Kristovo djelovanje“, kazao je biskup Semren ističući da je Isus Krist uvijek imao središnju ulogu u Bonaventurinu životu i naučavanju.

„Sva njegova misao bila je duboko kristocentrična. Posebno je isticao da mala braća franjevci živeći zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti, ostvaruju savjete evanđelja tj. nasljeduju samoga Isusa Krista. Crkva biva sjajnijom i ljepšom zbog vjernosti pozivu onih njezinih sinova i kćeri koji ne samo da provode u život evanđeoske zapovijedi, nego su, milošću Božjom, pozvani obdržavati i savjete, svjedočeći tako da je evanđelje izvor radosti i savršenstva. Svojim primjerom i zalaganjem obnovio je cijeli Franjevački red te je nazvan njegovim drugim utemeljiteljem. Jedan je od najučenijih članova Reda, a i jedan od najponiznijih franjevaca. Bio je najbogatiji znanošću, ali i najspremniji na poslušnost, učitelj znanosti i učitelj života. Ne vrijedi znanost bez ljubavi, ni mudrost bez poniznosti“, kazao je biskup Semren.

„Bonaventura je bio jake osobnosti: njegov život, njegova misao i djelovanje teže za mističnim jedinstvom s Bogom. On je rijedak primjer čovjeka koji je u svom životu razvio sve strane svoje osobnosti. Razvio je tjelesnu, duhovnu i umnu stranu svoga bića, razvio je sve sposobnosti koje ga vode životu punom odgovornosti i suodgovornosti. On je s uspjehom odlučno odbio sve ono što ponižava čovjekovo dostojanstvo i dovinuo se do najviših oblika čovječnosti. Čovjek postaje čovjekom tako što sve više teži za uzvišenim životom. Bonaventura se trajno uzdizao na svom putu prema Bogu“, istaknuo je biskup Semren pozivajući sve da prihvate poziv koji im upućuje sveti Bonaventura, serafski naučitelj i njihov zaštitnik. „Stupimo u školu božanskog učitelja: slušajmo njegovu riječ života i istine, koja odzvanja u dubini naše duše. Očistimo naše misli i naša djela, kako bi On mogao prebivati u nama, a mi mogli razumjeti njegov božanski glas, koji nas privlači k pravoj sreći“, poručio je na kraju biskup Semren.

Na kraju Svete mise, nakon što su zajedno izmolili Molitvu sv. Franje za mir za potpunu uništenu biskupiju Pyongyang u Sjevernoj Koreji, biskup Komarica zahvalio je svima za sudjelovanje. Posebne riječi srdačne zahvale i oproštaja uputio je dugogodišnjoj voditeljici Katedralnog zbora u Banjoj Luci s. Damjani Kovačević koja će preuzeti službu regionalne tajnice u sjedištu Klanjateljica Krvi Kristove Regije Zagreb.