CCEE

Kardinal Puljić predvodio Misu za preminule od koronavirusa u Europi i posebno u BiH

Na početku prigodne propovijedi kardinal Puljić kazao je da mole za žrtve pandemije koronavirusa u Europi koje su tako brojne da se „čovjek zgrozi slušajući svakoga dana broj mrtvih“
Kultura / Vjera | 20. 02. 2021. u 22:25 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U večernjim satima u subotu, 20. veljače 2021. u katedrali Srca Isusova u Sarajevu predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, u koncelebraciji četvorice svećenika, slavio je Svetu misu za sve preminule od koronavirusa u Europi te posebno u Bosni i Hercegovini.

Uvodeći u Misno slavlje kardinal Puljić pozdravio je sve prisutne u katedrali i sve one koji su se duhom ujedinili u molitvi preko valova Radio Marije Bosne i Hercegovine.

Pojasnio je da su se članice Vijeća europskih biskupskih konferencija, kojih ukupno ima 39, tako rasporedile da se u svakoj zemlji jednog korizmenog dana osim nedjelje slavi Sveta misa za sve preminule u Europi. Dodao je da je Bosna i Hercegovina na redu upravo ove subote pa je odredio da tijekom ove Svete mise u znak solidarnosti posebno mole za sve preminule u Europi i posebno u Bosni i Hercegovini od pandemije ali i od drugih bolesti.

Na početku prigodne propovijedi kardinal Puljić kazao je da mole za žrtve pandemije koronavirusa u Europi koje su tako brojne da se „čovjek zgrozi slušajući svakoga dana broj mrtvih“. „Hvala Bogu da se taj broj u posljednje vrijeme smanjio. Međutim, to je potresan trenutak. Istina je da se umire i od drugih bolesti: srčanih bolesti, raka… ali te druge bolesti nisu tako zarazne“, kazao je kardinal Puljić dodajući da koronavirus u čovjekovu tijelu razara ona mjesta koja su već „načeta“ te uzrokuje smrt. Istaknuo je da tu bolest ne treba uzimati olako napominjući da ima osoba koje u javnosti iznose neozbiljne komentare i „floskule“.

"Riječ je o ozbiljnoj, zaraznoj bolesti koja odnosi živote pa su brojne obitelji u teškoj boli doživjele gubitak svojih najbližih“, rekao je vrhbosanski nadbiskup. Napominjući da u bolnici postoje ograničenja kada je riječ o oboljelima od koronavirusa, potaknuo je sve koji slute da su zaraženi da se ispovjede i pričeste kako bi se kasnije u bolnici mogli u miru prepustiti liječničkoj brizi.

"Nisu umirali samo pacijenti nego i liječnici“, rekao je vrhbosanski nadbiskup dodajući da su među stotinama tisuća preminulih u Europi i brojni svećenici, redovnici i redovnice posebno u zemljama jako zahvaćenim ovom pandemijom. „Danas molimo za sve njihove duše da im Bog bude milostiv“, kazao je pastir Crkve vrhbosanske te potaknuo na molitvu posebno za one katolike koji nisu imali prigodu primiti sakramente ispovjedi, pričesti i bolesničkog pomazanja prije svoje smrti da im Bog grijehe otpusti te im dopusti zakoračiti u vječnost.

"Želimo na poseban način moliti za one koji su bili žrtve pandemije služeći bolesnicima, a to su svećenici i medicinski djelatnici. Brojni su umrli služeći bolesnicima. Neka im Bog bude nagrada za svu tu žrtvu koju su pokazali služeći bolesnima. Veliko je herojstvo što u tim teškim trenucima nisu ostavili ljude nego su ih zbrinuli. Ova pandemija treba nas odgojiti za solidarnost sa živima i s pokojnima moleći za njih. Zato i ova Sveta misa, koja je jedna od brojnih prikazanih za žrtve korone, jest izraz solidarnosti i blizine s onima koji su ožalošćeni i želja da još više kroz molitvu budemo solidarni s pokojnima moleći da što prije ugledaju Božje lice i da ih Božje milosrđe zagrli. I mi u Bosni i Hercegovini pridružili smo se molitvi za pokojne od koronavirusa u Europi“, rekao je kardinal Puljić.

Napominjući da pandemijsku zarazu ne treba uzimati olako, kardinal Puljić istaknuo je da, s druge strane, ne treba stvoriti „blokadu straha“ koja, kroz brojne informacije putem medija, blokira mnoge ljude.

„Trebamo biti ozbiljni i odgovorni, ali ne smijemo dozvoliti da strah blokira našu komunikaciju. Ako se ne možemo rukovati, doći i susresti jedni druge, možemo sačuvati komunikaciju koja je danas, Bogu hvala, moguća na mnoge načine“, rekao je kardinal Puljić te ispričao zgodu iz prvih tjedana zahvaćenosti pandemijom početkom prošle godine kada su vladala stroge mjere. Župnik je telefonski nazvao jednog župljanina koji je prestao ići u crkvu. Na upit iznenađenog župljanina, zašto zove, župnik mu je odgovorio da želi samo upitati kako je. „Baš si zbunio ovim pozivom“, odgovorio je župljanin. „Često izrazi blizine zbunjuju ljude“, kazao je propovjednik ističući potrebu da, unatoč mjerama, ljudi moraju gajiti međusobnu blizinu i komunikaciju.

Na kraju propovijedi kardinal Puljić kazao je da je u danima provedenim u bolnici i liječenja od koronavirusa i sam iskusio nemogućnost dolaska u posjet te još jednom potaknuo da svi koji osjete zarazu na vrijeme pozovu svećenika da ih opremi svetim sakramentima. „Moramo sačuvati slobodu duha i zdrave kriterije kršćanske komunikacije i istinske solidarnosti jednih s drugima“, poručio je vrhbosanski nadbiskup upućujući molitvu Kristu Gospodinu koji je došao na svije radi grešnika „uđe u čovjekovu bolesnu stvarnost, sačuva ih od zla, oslobodi ih od straha i učini ih plemenitima i solidarnima u svim iskušenjima“.

U Molitvi vjernika molilo se za papu Franju, za obitelji pogođene smrću njihovih najbližih, za mlade, za pastire Crkve, za ljude u politici, liječnike, medicinske sestre, volontere i za sve koji nesebično ugrađuju svoje darove da se nadvlada snaga ovog zla te za sve preminule od pandemije koronavirusa u Europi i posebno u Bosni i Hercegovini.

Tijekom Mise asistirali su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, a liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler“ pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.

Tijekom ove korizme 2021. godine slavi se svakog dana u svakoj zemlji, osim nedjelje, naizmjence Svete mise za preminule od koronavirusa u Europi. Tako su na Čistu srijedu (Pepelnica), 17. veljače prve na redu bile Albanska i Austrijska biskupska konferenciji. Ciklus Misnih slavlja za žrtve koronavirusa u Europi završit će na Veliki četvrtak, 1. travnja u sjedištu CCEE-a u švicarskom gradu San Gallenu.

Kopirati
Drag cursor here to close