Makedonija između križa i polumjeseca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Makedonija je multietnička i multikonfesijska zemlja, pa je davanje prednosti crkvi ili džamiji od velike važnosti za očuvanje vjerske ravnoteže, prenosi Tanjug pisanje makedonskih medija.

Aktualizirajući ovu temu, makedonski mediji navode da u Skoplju, na primjer, prevladavaju džamije, dok je na teritoriju države taj odnos 3:1 u korist crkava.

Prema službenim podacima Islamske vjerske zajednice, kanonski nepriznate Makedonske pravoslavne crkve, odnosno Ohridske arhiepiskopije SPC, na teritoriju Skoplja nalazi se ukupno 133 džamija i 112 crkava.

Izgrađeno oko 350 džamija

Eksperti, kako se navodi, procjenjuju da se izgradnjom vjerskih objekata obilježava područje, dok vjerske zajednice neprestano zahtijevaju izgradnju novih jer tvrde da postojeći broj ne zadovoljava potrebe stanovništva.

Vjeruje se, pišu mediji, da na cijeloj teritoriji Republike Makedonije trenutno funkcioniraju 1952 crkve i 580 džamija, dok je oko pedeset crkava i desetak džamija u izgradnji ili se restaurira. Računica kaže da na 831 stanovnika Makedonije dolazi po jedna crkva ili džamija.

Samo u posljednjem desetljeću u Makedoniji je izgrađeno oko 350 džamija i minareta i otprilike isto toliko novih crkava, kapela, manastira, paraklisa, križeva.
Mediji ocjenjuju da religija u Makedoniji igra sve veću ulogu u javnom i političkom životu. Ona nije više samo osobno pitanje pojedinca, već sada stvara potencijale za utjecaj na društvo i politiku i postaje važan faktor u političkom i javnom životu zemlje.

Religija ne bi trebala imati ikakav utjecaj

Ono što, kako kažu, zabrinjava je sve veći utjecaj religije na javni život na koji religija ne bi trebala imati bilo kakav utjecaj.

Pravoslavna crkva u Makedoniji - Ohridska Arhiepiskopija optužuje Islamsku vjersku zajednicu da uzurpira tradicionalne etničke prostore kršćanskih vjernika i da su zbog toga prisiljeni da masovnim podizanjem križeva, paraklisa, crkava i kapela brane svoje etničke prostore od "agresivnog djelovanja muslimana".

U Islamskoj vjerskoj zajednici Makedonije, pak, kategorično tvrde da 580 džamija ne može zadovoljiti potrebe islamskih vjernika.

"Islamski vjernici pripadaju po pravilu drugoj etničkoj zajednici i predstavljaju oko 40 posto stanovnika. Vjernici su prisiljeni da tokom molitvi petkom klanjaju u dvorištima džamija i na ulici jer u džamijama nema mjesta. U Prilepu preko 10 tisuća islamskih vjernika nema gdje moliti se jer se ne dozvoljava restauracija spaljene džamije u Čaršiji", rekao je Afrim Tairi, glavni tajnik Islamske vjerske zajednice.

Kaotična slika

On ocjenjuje da se u javnosti stvara pogrešan utisak da je izgrađeno previše džamija i da se pri tome zanemaruju stvarne potrebe vjernika.

Izgradnja velikog broja vjerskih objekata stvara kaotičnu sliku. Svaka općina u Makedoniji se trudi da na što boljem mjestu izgradi neki vjerski objekt za što daju i velike financijske olakšice i oslobađanje od plaćanja poreza za onoga tko će financirati njegovu izgradnju.

Tako je počela "utrka" među biznismenima, javnim osobama i političarima tko će izgraditi više crkava na najboljim lokacijama kvareći na taj način okolinu, piše Fena.
Tipičan primjer za to kvarenje okoline vjerskim objektima je početak izgradnje crkve u skopskoj tvrđavi što je dovelo do nemira i sukoba između Makedonaca i Albanaca, a tvrđava je i danas zatvorena za posjetitelje.

Zbog svega toga Afrim Tairi postavlja pitanje radi li se o "ruženju okoline" na mjestima na kojima je nepoželjno prisustvo muslimana.

U posljednjih deset godina izgrađeno je i 350 novih džamija od kojih je 88 izgrađeno u Skoplju, Tetovu, Gostivaru i selima u podnožju Šare, a veliki broj ih je izgrađen u potpuno nenaseljenim dijelovima Stare planine i na istočnom djelu planine Vodno.

Izgradnja ''Makedonskog križa''

Profesor Cane Mojanoski, bivši predsjednik Komisije za odnose sa etničkim zajednicama i vjerskim grupama, kaže da Makedonija ima mnogo crkava i džamija u odnosu na stvarni broj vjernika koji prisustvuju liturgijama i klanjanju a da vjerski objekti predstavljaju neku vrstu linije etničke podjele.

"One predstavljaju neku vrstu obilježavanja etnički definirane teritorije od političkih partija. Za političke stranke ti objekti nisu vjerski hramovi već oruđe za realiziranje i prikazivanje političke snage a svaka vjerska homogenizacija bi izazvala štetu Makedoniji", kaže Mojanoski.

U Makedonskoj pravoslavnoj crkvi - Ohridskoj Arhiepiskopiji ocjenjuju da izgradnja crkava ima za cilj zaustavljanje "osvajačkih težnji muslimana" koji su počeli naseljavati tradicionalno pravoslavne zemlje, prenosi Fena.

Tipičan primjer za to je, kako se navodi, izgradnja "Makedonskog križa" koji je se počeo gradi poslije najave da će turske tvrtke izgraditi zgradu od 100 katova u naselju Aerodrom.

Todor Petrov, predsjednik Svjetskog makedonskog kongresa, obraćajući se prisutnima na jednoj vjerskoj proslavi rekao da su "Makedonci kršćani i znaju koji su njihovi etnički prostori i trebaju ih obilježiti simbolima u koje vjeruju. Križ je makedonska legitimacija i Makedonci imaju pravo njime obilježavati svoje etničke prostore".