Poruke iz Mostara
Manastir Žitomislići proslavio slavu: "Molimo Boga za cijepljenje"
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Manastir Žitomislići proslavio je svoju slavu Blagovijesti, a svetu liturgiju služili su iguman manastira Danilo Pavlović, trebinjski sveštenici Milan Bužanin i Dražen Tupanjanin, konjički Dejan Grčić, mostarski Nebojša Radić i Branimir Borovčanin te jeromonah manastira Zavala Marko Prcović.
Iguman Danilo kazao je da su Blagovijesti jedan od najznačajnijih proljetnih blagdana koji najavljuje rođenje Hristovo, blagdan objave velike tajne Božije kada arhangel Gavrilo donosi radosnu vijest Svetoj Djevi kako će roditi Sina Božijeg i praznik začeća Isusovog u utrobi Svete Djevice.
"Uvijek kažemo da je on inicijalni blagdan za sve događaje koji su se dogodili kasnije. Božića, raspeća, vaskrsenja, ne bi bilo da nije bilo Blagovijesti kada je Bogorodica začela Sina Božijeg i kada je arhanđel Gavrilo donio radosnu i blagu vijest. To je vijest koja najavljuje rođenje Sina Božijeg i samim tim spasenje čitavog svijeta", kazao je iguman Danilo.
On je dodao da se Blagovijesti ove godine proslavljaju onako kako dopušta epidemiološka situacija.
"Služimo liturgiju napolju, držimo udaljenost, nemamo velike proslave i druženja nakon liturgije kako je to bila tradicija, ali je bolje nego prošle godine kada smo bili potpuno zatvoreni", kaže iguman Danilo.
On dodaje kako je, nažalost, još uvijek mnogo bolesnih i zaraženih u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i u gradu Mostaru, pa i u malom selu Žitomislići gdje je šest obitelji zaraženo.
"Molimo Boga da virus prođe, da se izliječe ljudi koji su oboljeli i konačno ljudi shvate kako je se potrebno cijepiti i sačuvati od ove pošasti koja nas je snašla", poručio je iguman Danilo.
Sveta liturgija služena je na otvorenom zbog epidemioloških mjera, a sudjelovao je znatno manji broj vjernika nego inače. U tijeku liturgije kršten je i dječak Jakov Bužanin.
Pročitajte još
Za slavu manastira vijekovima se održavao i nadaleko čuveni sabor za Blagovijesti u Žitomisliću o kome postoje pisana svjedočanstva koja kažu kako su se na ovaj dan sabirali mostarski Srbi ali i brojni poklonici iz Nevesinja i ostalih dijelova Hercegovine.
Na liturgiji su sudjelovali konzul Srbije u Mostaru Marija Bakoč, predsjedatelj izaslanstva SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać, načelnik općine Nevesinje Milenko Avdalović i zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević.
Snežana Novaković Bursać kazala je da je po prvi put bila na slavi manastira Žitomislić ističući kako je blagdan Blagovijesti u hrišćanskom svijetu nagovještenje stvaranja novog odnosa prema ljudima i životu.
"U ova teška vremena jako je značajno da se prisjećamo duhovnih poruka i poruka iz naše povijesti jer znamo da se ovaj manastir digao iz pepela i uskrsnuo dva puta u 20. vijeku. Zato trebamo vjerovati u našu osobnu i kolektivnu snagu i držati se dobrih vrijednosti i sigurno ćemo iz ovih teških vremena pandemije izaći na dobar način", kazala je Novaković-Bursać.
Milivojević je kazao da je manastir Žitomislić oduvijek bio duhovni centar pravoslavne Hercegovine.
"Današnji dan nas obvezuje da budemo dostojni ovog mjesta i današnjeg dana. Ovaj manastir je zahvaljujući igumanu Danilu i to nam treba biti putokaz kojim putem ići i sa svojim djelima pokušamo da dati doprinos našoj zajednici i gradu u kojem živimo", istaknuo je Milivojević.
Manastir Žitomislić sagrađen je 1566. godine, iste godine kada i Stari most u Mostaru.
Zadužbina je obitelji Miloradovića, koja je 1566. godine od nevesinjskog kadije dobila dopuštenje za obnavljanje manastira, što ukazuje da je na tom mjestu i ranije postojao hram.
Od tada do danas manastir Žitomislić je najznačajniji duhovni i kulturni centar pravoslavnih vjernika u Hercegovini.
Porušen je do temelja 1992. godine, a njegova obnova počela je 2002. godine i završena je 2005., kada ga je posvetio patrijarh srpski Pavle kao prvu pravoslavnu bogomolju koja je obnovljena u dolini Neretve.
Jedan je od najstarijih i najznačajnijih pravoslavnih manastira u BiH i proglašen je za nacionalni spomenik.
