"Ovdje stojim"

Martin Luther, njemački reformator, rođen je na današnji dan prije 540 godina

Martin Luther je rođen 10. studenoga 1483. godine u Eislebenu, a u istome je gradu preminuo 18. veljače 1546. godine. Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke, ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu.
Kultura / Vjera | 10. 11. 2023. u 11:05 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Internet / Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.)

Martin Luther njemački vjerski reformator, osnivač protestantizma (luteranstva) i središnji lik reformacije, rođen je na današnji dan prije 540 godina.

Luther je rođen 10. studenoga 1483. godine u Eislebenu, a u istome je gradu preminuo 18. veljače 1546. godine. Eisleben je njemački grad u pokrajini Saska-Anhalt, ponajviše poznat kao rodno mjesto Martina Luthera, te je njegovo službeno ime Lutherstadt Eisleben.

Bio je sin rudara, odrastao u građanskoj sredini, a školovao se u Mansfeldu, Magdeburgu, Eisenachu, te od 1501. na Sveučilištu u Erfurtu, gdje je 1505. postao magister artium.

Po očevoj želji trebao je studirati pravo, ali je iste godine iznenada stupio u augustinski samostan u Erfurtu, gdje je 1507. bio zaređen za svećenika.

Studij teologije nastavio je u Erfurtu i Wittenbergu, gdje je, nakon prekida zbog putovanja u Rim (1510.), koji je na njega ostavio vrlo negativan dojam, stekao doktorat iz teologije.

U Wittenbergu je 1511. preuzeo katedru Biblije i do 1519. predavao Psalme i novozavjetne Poslanice.

95 teza

Bio je pod utjecajem najprije duhovnoga pokreta Devotio moderna, potom i occamovsko-nominalističkoga "novog puta" u filozofiji i teologiji, ali je za njegov osobni duhovno-teološki razvoj odlučujući bio tzv. doživljaj u kuli wittenberškoga samostana (neki ga datiraju približno u 1512–13., drugi u 1518–19), duhovno prosvjetljenje o vjeri, opravdanju i milosti.

U duhu svojega nauka o opravdanju ulazi u spor o oprostima (indulgencijama): god. 1517. sastavio je 95 teza koje je poslao njemačkim biskupima (danas se ne drži povijesnom činjenicom da je Luther objesio svoje teze na vrata wittenberške dvorske crkve); u njima ne odbacuje naučavanje o oprostima već traži da se zaustave zloporabe i sramotni nastupi pokorničkih propovjednika.

Rasprava s predstavnicima Rima brzo je prešla na bitna vjerska pitanja, kao što su papina vlast, sakramenti i sl. Budući da Luther nije odustajao od svojih teza, bulom Exsurge Domine 1520. bila je osuđena 41 njegova postavka kao krivovjerna.

Foto: americamagazine.org / Luterovih 95 teza na vratima crkve u Wittenbergu

Važna djela reformacije

Iste je godine odgovorio kratkim, ali za reformaciju važnim djelima: Kršćanskomu plemstvu njemačke nacije (An den christlichen Adel deutscher Nation), O babilonskom sužanjstvu Crkve (De captivitate babylonica Ecclesiae) i O slobodi kršćanina (Von der Freiheit eines Christenmenschen); u njima traži reformu Crkve i promjene u crkvenom nauku.

Svoje naučavanje sažeo je u tri "sola": prednost Sv. pisma pred predajom (sola Scriptura), vjere pred djelima (sola fides) i milosti pred zaslugama (sola gratia). To naučavanje postalo je središnje načelo reformacije.

Bulom Decet Romanum Pontificem papa ga je izopćio (1521). Kada je na saboru u Wormsu odbio odustati od svojih stajališta, car ga je poslao u progonstvo. Pod zaštitom kneza Fridrika III. Saskoga u zamku Wartburg počeo je prevoditi Bibliju na njemački; 1522. nastavio je predavati u Wittenbergu, a 1524. oženio se bivšom redovnicom Katarinom von Bora.

Najprije je podupirao, a onda oštro osuđivao ustanak u tzv. seljačkom ratu (1525); na raspravi u Marburgu (1529) sukobio se sa Zwinglijem, potvrdio je Augsburšku konfesiju (Augsburška vjeroispovijest; 1530), ali se tada i u potonjim saborima i raspravama odlučno odupirao pomirbi s Rimom.

Foto: https://www.baltimoresun.com/ / Reformacija ga je učinila jednom od najvažnijih figura europske povijesti

Lutherov prijevod Biblije

Od drugih djela značajne su mu polemike s Henrikom VIII. (Protiv Henrika, engleskoga kralja – Contra Henricum regem Anglicum, 1522) i Erazmom Roterdamskim (O ropskoj volji – De servo arbitrio, 1525) te vjersko-programska djela Mali i Veliki katekizam (Kleiner und Grosser Katechismus, 1529) i Govori za stolom (Tischreden), koja su bilježili njegovi učenici.

Lutherov prijevod Biblije i njegovi spisi odlučno su utjecali na stvaranje jedinstvenoga njemačkoga književnog jezika.

Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke, ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od najvažnijih figura europske povijesti.

Antižidovstvo

Međutim, jedna njegova oštra polemika protiv Židova, kao i polemike protiv papinstva i radikalnog krila reformista – anabaptista, u 20. stoljeću će imati tragičnu refleksiju, pokazali su događaji iz II. svjetskog rata.

Naime, iako je Luther u ranijim godinama svoga djelovanja bio protivnik teološki motiviranog antižidovstva, te je tada napisao i poznato djelo "Isus Krist je rođen kao Židov" u kojem se zalaže za novozavjetni odnos prema Židovima koji je pozitivan, njegove će antižidovske teze omogućiti stvaranje antisemitske Njemačke evangeličke Crkve (tzv. Deutsche Christen) u doba nacizma, a koja je zastupala izrazito rasističke stavove, predstavljajući se crkvom arijevske rase.

S druge strane, posebno je važna Lutherova izjava o Janu Husu: "Ako se takvog čovjeka smatra heretikom, onda nitko na svijetu nije pravi kršćanin."

Naime, Jan Hus bio je češki kršćanski protestantski teolog, propovjednik i reformator. Bio je privremeno Rektor Karlovog sveučilišta u Pragu. Spaljen je na lomači 6. srpnja 1415. tijekom Sabora u Konstanzu.

Video: PROTESTANTSKA REFORMACIJA | Martin Luther | Kršćanstvo u Evropi | Religijski ratovi
Kopirati
Drag cursor here to close