Molitveni pohod na kraljevski grad Bobovac

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sedamnaesti Molitveni dan za Domovinu Vrhbosanske nadbiskupije i Četrnaesto Hodočašće na Bobovac katolika pripadnika Ministarstva obrane, Oružanih snaga BiH i redarstvenih snaga održava se u subotu, 20. listopada 2018. na ostatcima drevnoga grada Bobovca pored crkve sv. Mihovila arkanđela nedaleko od Kraljeve Sutjeske.

U okviru Tropletovih dana kulture 2018., Tropletovi izvidnici će tradicionalno sudjelovati u Molitvenom pohodu na Bobovac, a pozivamo sve zainteresirane osobe da nam se pridruže.

U subotu uz spomendan kraljice Katarine (25. listopada, dan kada je kraljica umrla u Rimu, 1478. godine), Vrhbosanska nadbiskupija i Ministarstvo obrane organiziraju Molitveni pohod na kraljevski grad Bobovac.

Tako će biti i ove godine kada će katolici, pripadnici Oružanih snaga BiH i redarstvenih snaga svih razina (SIPA, Granična, Sudska, Zatvorska policija, policajci federalne i županijske razine) zajedno s vjernim katoličkim pukom iz raznih krajeva, moliti za osobne potrebe, za naš narod i za Domovinu.

Sjedinjeni u molitvi s njima će biti i pripadnici Počasne zaštitne bojne Hrvatske vojske u povijesnim odorama, te vojni izaslanici, vojni kapelani i pripadnici međunarodnih snaga stacioniranih u BiH.

Inače, Bobovac je srednjovjekovni grad, a suvremenici su ga smatrali najutvrđenijim bosanskim zdanjem. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u župi Kraljeva Sutjeska, ali u općini Vareš. Smješten je na uskom kamenitu grebenu iznad sastavaka Bukovice i Mijakovske rijeke. Gradu se može prići iz dva smjera: od Kaknja preko Kraljeve Sutjeske i od Vareša.

U pisanim izvorima prvi put se spominje 1350. godine. Podigao ga je ban Stjepan II. Kotromanić nešto prije prve polovice 14. stoljeća. Bobovac je bio sjedište bosanskih vladara od vladavine bana Stjepana II. Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva i kraljica sve do prestanka samostalnosti turskim osvajanjem Bosne 1463. godine. Sastojao se od gornjega grada s četvrtastom kulom, čiji ostatci i danas postoje, te donjega grada, na zaravni nižoj oko 20 metara, poligonskog oblika oko 40 metara duljine i oko 25 metara širine, od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar. Kraljevska grobna kapela je bez stručnoga nadzora djelomice rekonstruirana tako da je njezina povijesna vrijednost narušena. Danas se na tom mjestu nalazi mauzolej dinastije Kotromanića.

Više o molitvenom pohodu pročitajte ovdje.