Duhovno središte pravoslavaca
Mostarski manastir stariji od Starog mosta čuva tradiciju i vrijedno kulturno blago
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na nekih dvadesetak kilometara od Mostara kad se krene prema moru, s lijeve strane magistralnog puta M-17 u krošnji starih stabala i neobično lijepih palmi uzdiže se Manastir Žitomislić.
Riječ je o jednom od kulturno najznačajnijih pravoslavnih manastira Hercegovine koji datira još u 16. stoljeće, a posvećen je Blagovještenju Presvete Bogorodice.
Njegov nastanak, život i sudbina nekako su na razne načine isprepleteni i vezani uz stari Most u Mostaru.
Oba su sagrađeni 1566. godine. bili su porušeni u proteklom ratu i obnovljeni su jedan za drugim, Stari most 2004., a Manastir Žitomislić 2005. godine.
Povjesničari umjetnosti su, međutim, uvijek tvrdili kako je ovaj manastir sagrađen na starim temeljima.
Tvrdnja je postojala na osnovu toga što je obitelj Miloradović koja je podigla manastir od otomanskih vlasti dobila dozvolu u kojoj je napisano kako se njima dozvoljava da obnove crkvu Blagovještenja u Žitomisliću.
Pa ako je tad bila riječ o obnovi, onda lako možemo zaključiti kako je crkva na ovom mjestu postojala i znatno prije tog vremena, još u 14. stoljeću.
Pročitajte još
Tijekom radova obnove pokazalo se kako pod ovim objektom iz 16. stoljeća postoje stari temelji koji su bili vidljivi.
Manastir je imao burnu povijest i kroz mnoge ratove i stradanja izgubljeno je dosta građe, međutim sreća je u proteklom ratu što su sestre koje su tu živjele ipak uspjele na vrijeme iseliti većinu vrijednih artefakata i umjetnina.
Budući je riječ o najstarijem manastiru u regiji, samim tim i njegov starješina, Iguman Danilo Pavlović, nosi i titulu arhimandrit.
Kako nam je uz čašicu razgovora kazao Iguman Danilo , ovaj jedinstveni vjerski objekat u posljednjih je 10 godina postao nezaobilazna destinacija za turističke posjete iz cijelog svijeta.
"Kraj četvrtog pa i peti mjesec najbolji su pokazatelj činjenice kako ovdje dolazi zavidan broj gostiju. Preko ljeta će nam svakako dolaziti ljudi koji idu ili se vraćaju s mora", kazao nam je iguman Danilo
Blizina Mostara i međugorja svakako dovodi i mnogo stranaca.
Otkako je u sklopu manastira i muzej, nekako se cijela priča zaokružila stvarajući jedan cjelokupan dojam o značaju manastira Žitomilsići koji ima dugu i bogatu povijest.
"U manastiru trenutno žive trojica monaha, a imamo još troje ljudi koji rade u muzeju i fondaciji", izjavio je Iguman Danilo.
Posebno je naveo kako u Manastiru Žitomislić ima negdje 6 i pol hektara plodne zemlje i nekih 2-3 hektara šume u brdu, a mnogo je zemlje oduzeto nakon drugog svjetskog rata.
Kako u BiH još ne postoji zakon o restituciji, Iguman Danilo kaže kako manastir Žitomislić još uvijek ne može potraživati svoju zemlju, jer postoji dio zemlje koji se nalazi pod naseljem, a dio zemlje je i u tuđem vlasništvu.
Kako nam je kazao, ovo što je sada u posjedu Manastira nalazi se pod vinogradima, i od pretprošle godine je započeto sa sadnjom maslina.
U Manastiru trenutno imaju veliki maslenik sa nekih 450 stabala masline, a zasađeno je i nešto voća .
"Masline su još uvijek u vidu sadnica, ali kada dođu na rod radit ćemo od njih maslinovo ulje za prodaju", potvrdio nam je Danilo Pavlović.
Također vrijedne ruke u Manastiru Žitomislić proizvode i rakiju, vino te džemove od mandarina i dunje, kao likere od ruže, oraha i višnje.
U Žitomisliću ima 42 povratničke obitelj s ukupno 85 članova koji su obnovili svoje kuće i proces je to koji traje sad već 20 godina.
"Manastir bez sela, i selo bez manastira ne bi mogli postojati" navodi Iguman Danilo.
Manastir Žitomislić
Manastir Žitomislić jedan je od kulturno najznačajnijih pravoslavnih manastira Hercegovine iz 16. stoljeća, a posvećen je Blagovještenju Presvete Bogorodice. Nalazi se u kotlini na putu iz Mostara prema jugu, na krajnjoj zapadnoj liniji stare oblasti Dubrave. U staroj humskoj oblasti predstavlja najzapadniji održani pravoslavni manastir. Najveći ktitori manastira su bili iz porodice Miloradović i Hrabren.
Kadija nevesinjski je 1566. godine izdao dozvolu za gradnju crkve u Žitomislićima. Rad na podizanju crkve i razvijanju manastirskih objekata oko nje trajao je više od 40 godina a već 1606. godine pominju se prvi monasi manastira. Žitomislić predstavlja galeriju sakralne umjetnosti s ornamentima u srebru i zlatu.
Godine 1767. postavljen je prvi iguman Manastira Sarajlija Teofil a u prvoj polovini 19. stoljeća iguman Simeon Miljković uredio je manastir. 1853. uveo je vodu na "ćerizu", prekrio crkvu i posadio novi vinograd. 1858. godine u manastiru je otvorena "Duhovna škola", a 1859. podignuta je velika zgrada s 14 ćelija i dvije magaze. Manastir Žitomislić očuvan sve do 1992. godine imao je biblioteku s više desetaka starih rukopisnih knjiga iz 16. i 17. stoljeća koje su tu došle poklonom ili su prepisivane te mali arhiv turskih dokumenata.
Značajna kaligrafska djela čuvana u manastiru su Ćeladkovo evanđelje, Mineji, Panegirik, Oktoh, Molitvenik, Bogorodičina čudesa.
Manastir je uništen 1992. godine. Tijekom 2003. i 2005. godine obnovljena je crkva i stari konak i posvećeni su od strane Patrijarha srpskog Pavla u svibnju 2005. godine.
Prirodno - graditeljska cjelina Manastira Žitomislići, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
