"Budi volja tvoja"
Na današnji dan umro je Alojzije Stepinac – zagrebački nadbiskup i blaženik
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Dana 10. veljače Katolička crkva u Hrvatskoj slavi Stepinčevo jer je toga dana 1960. godine umro blaženi Alojzije Stepinac (sveci i blaženici Katoličke crkve slave se obično na dan njihove smrti jer se smatra da je to ujedno dan njihova rođenja za Nebo).
Bl. Alojzije Stepinac umro je u Krašiću, gdje je proveo zadnjih 8 godina života.
Posljednje riječi tog hrvatskog blaženika bile su Fiat voluntas tua – Budi volja Tvoja! Prema svjedočanstvu prisutnih, umro je u 14 sati i 15 minuta.
Podsjetimo, za vrijeme kućnog pritvora u Krašiću papa Pio XII. proglasio je Stepinca kardinalom. Prilikom Stepinčeve smrti zvonila su sva zagrebačka crkvena zvona, a na zvonicima su istaknute crne zastave.
Sahranjen je u zagrebačkoj katedrali, gdje je njegov sarkofag svečano izložen iza glavnog oltara.
Inače, zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, kasniji kardinal i blaženik, a danas kandidat za sveca, uhićen je u rano jutro 18. rujna 1946. godine.
Uhititi su ga dale tadašnje komunističke jugoslavenske vlasti, na području Nadbiskupskog dvora na Kaptolu, u vrijeme kad se pripremao služiti Svetu Misu, a zatim su pokrenule protiv njega montirani sudski proces.
Suđenje je pokrenuto 30. rujna iste godine tj. 12 dana nakon uhićenja. Dana 3. listopada Stepinac je na sudu održao znameniti govor.
Već 11. listopada donesena je presuda, po kojoj je osuđen na čak 16 godina zatvora zbog suradnje sa ustaškim režimom. Osam dana nakon donošenja presude zatočili su ga u zatvoru u Lepoglavi.
U Lepoglavi je Alojzije Stepinac proveo više od 5 godina (sve do 1951. godine), a zatim je premješten u kućni pritvor u rodnom Krašiću.
Stepinac je rođen u mjestu Brezarić pokraj Krašića 8. svibnja 1898. godine, kao peto od osmero djece Josipa Stepinca i njegove supruge Barbare.
Stepinčev rodni kraj često se danas naziva Dolina kardinala, a u obližnjem Gornjem Pribiću rođen je i kardinal sluga Božji Franjo Kuharić.
Vojnu karijeru zamijenio svećeničkom
Manje je poznato da je bl. Alojzije Stepinac imao značajnu vojnu karijeru. Naime, nakon završene zagrebačke klasične gimnazije unovačen je uoči svog 18. rođendana u austrougarsku vojsku. Bilo je to 1916. godine, dakle usred Prvog svjetskog rata.
U austrougarskoj vojsci stekao je časnički čin poručnika. Na talijanskom bojištu (gdje je bio i poznati pisac Ernest Hemingway) ranjen je u nogu i zarobljen, pa je proveo nekoliko mjeseci u talijanskim logorima.
Kasnije su ga Talijani pustili pa se prijavio u Jugoslavensku legiju koja se borila na Solunskom bojištu. Tamo je imao časnički čin potporučnika.
Demobiliziran je u proljeće 1919., a 1920. promaknut je u čin pričuvnog poručnika. Nakon povratka kući udvarao je jedno vrijeme Mariji Horvat, kćeri svog osnovnoškolskog učitelja, no sporazumno su ipak prekinuli vezu.
Godine 1924. uputio se na svećenički studij. Zaređen je za svećenika u 33. godini života. Jedna od prvih akcija bilo mu je ustrojenje Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Zanimljivo je da je Stepinac imenovan zagrebačkim nadbiskupom-koadjutorom niti 4 godine nakon što je zaređen za svećenika. Bilo je to veliko iznenađenje i za njega samog i za okolinu. Bio je najmlađi biskup na svijetu, sa samo 36 godina života.
Tri godine kasnije, kad je umro nadbiskup Bauer, Stepinac je preuzeo izravnu upravu Zagrebačke nadbiskupije. (Izvor: Povijest.hr)
