Posveta crkve sv. Franje na Dobrinji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U subotu, 3. listopada u sarajevskom je naselju Dobrinja posvećena nova crkva sv. Franje.

Misno slavlje i posvetu predvodio je nadbiskup vrhbosanski Vinko kard. Puljić, uz koncelebraciju provincijala fra Lovre Gavrana te bivših župnika Dobrinje i drugih svećenika iz Sarajeva, piše Katolički tjednik.

Slavlje je započelo procesijom, a na samom ulazu u crkvu, pred zatvorenim vratima, kardinal je blagoslovio ključ i potom ga predao župniku, pa je on svečano otvorio vrata novog bogoslužnog prostora.
Crkva, dom Božji.

Uz oduševljenje okupljenog mnoštva, kardinal je u svojoj propovijedi objasnio zašto je ovaj događaj osobito značajan za župu.

"Za posvetu crkve treba moći prepoznati znak prisutnosti vjere jer je ona dom Božji. Ulazeći u kuću, mi idemo Ocu, idemo Bogu, onomu koji nas je otkupio i spasio. Svi se ovdje osjećamo braćom i sestrama, tako da posveta Crkve nama vraća svijest našeg identiteta da smo djeca Božja, da smo hram Božji. Crkva označava vjernike, kršćane", objasnio je nadbiskup Puljić.

Poslije službe riječi započeo je obred posvete. Nakon otpjevanih litanija svih svetih, moći sv. Jakova Zadranina položene su u oltar koji je posebno izrađen za apostolski pohod pape Franje Sarajevu 6. lipnja ove godine, a zatim darovan ovoj župi.

Nadbiskup je zatim pomazao oltar blagoslovljenim uljem; zapalio je i pet grumena tamjana na oltaru kao znak pet rana Kristovih. Potom je župnik dobio zadatak da kao dušobrižnik upali sva svjetla i svijeće u crkvi i kod oltara. Time je zasjalo novo svjetlo i službeno je dovršena posveta nove crkve.

Nova crkva na Dobrinji

Na kraju misnog slavlja župnik fra Petar Karajica zahvalio je dobročiniteljima, te spomenuo da vjernički hod ove župe u administrativnom smislu traje od 1997., a gradnja nove crkve započela je 2010. "Prije pet godina dobili smo sve moguće i nemoguće dozvole koje je Općina tražila, te smo 2. listopada 2010. započeli građevinske radove za naš pastoralni centar. Danas, nakon pet godina gradnje, imamo svoju novu župnu crkvu i kuću", napomenuo je fra Pero te odao priznanje i dosadašnjim župnicima: fra Ivici Matiću, fra Franji Radmanu, fra Anti Ivanoviću, fra Blažanu Lipovcu i fra Janku Ćuri.

Župnik je na kraju slavlja zahvalio dobrotvornim organizacijama bez kojih ova crkva ne bi bila dovršena. "Rado se sjećam brojnih dobročinitelja i trajno molim za njih. Posebna zahvala dobrinjskim svećenicima fratrima za njihov angažman, i fra Perici Vidiću što je oslikao vitraje nove crkve", istaknuo je župnik Karajica. Misu i obrede posvete svojim je pjevanjem uljepšao bogoslovski zbor Franjevačke teologije fra

Nenad Dujić. Slavlje su Dobrinjci nastavili u dvorištu crkve.

Iz povijesti župe

Pastoralni rad u ovoj katoličkoj zajednici započeo je još u ratu. Tada su svećenici Tomo Knežević, Pero Iljkić i Franjo Tomić obilazili dobrinjske vjernike. Nakon njih su brigu o ovdašnjim vjernicima preuzeli i u narodu ostali zapamćeni ujaci fra Ljubo Lucić i fra Mirko Majdandžić koji su rat proživjeli u opkoljenom gradu te posjećivali dobrinjsku zajednicu na samoj crti razgraničenja.

Tijekom i nakon rata župljani su se okupljali i slavili misu u atomskom skloništu, sve dok nisu stvoreni uvjeti za preseljenje u novi liturgijski prostor u sklopu pastoralnog centra kojeg je projektirao Ivan Štraus. Ova je zajednica poznata i kao mali rasadnik duhovnih zvanja. Sestra Antonija Hrgota, milosrdnica, rodom je iz Dobrinje, a do danas su za svećenike zaređena trojica Dobrinjaca – fra Kristijan Montina, fra Danijel Nikolić i fra Marko Hrgota.