Mir Božji, Hristos se rodi!
Pravoslavci danas slave Božić, praznik Hristova rođenja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Pravoslavni vjernici koji poštuju Julijanski kalendar proslavljaju danas Božić, Hristovo rođenje, kao praznik čiji je temeljni smisao okupljanje obitelji, druženje i podsjećanje na osnovne ljudske vrijednosti.
Prvi dan Božića je dan radosti rađanja, obnavljanja života, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama služi liturgija zahvalnosti Bogorodici.
Prvog dana Božića ne ide se u goste, a izuzetak je položajnik, prvi i jedini gost u kući koji bi trebalo da donese sreću, napredak, radost i ljubav, pa obiteljima nastoje da za položajnika izaberu neku blisku osobu i dobronamjernu prema ukućanima.
Običaj je da se na Božić ljudi pozdravljaju sa "Hrstos se rodi" i "Vaistinu se rodi", a praznik Hristovog rođenja obiluje brojnim drugim običajima, od kojih je najpoznatiji polaganje badnjaka, no tu su i zastiranje domova slamom, miješenje česnice i dolazak položajnika.
Božićno slavlje počinje dan uoči praznika, 6. siječnja, a zove se Badnji dan. Tog dana sječe se badnjak, obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, i unosi u kuću.
Žene u kući prave božićne kolače, torte i prigodnu prazničnu trpezu.
Nakon Badnje večeri kada se zapali badnjak, sviće prvi dan Božića kada se prije svitanja oglase zvona na pravoslavnim hramovima, domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo te odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju.
Ljudi jedni drugim čestitaju Božić riječima "Hristos se rodi!” i otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi!", dijeleći međusobno ljubav, prijateljstvo i poštovanje.