Pravoslavci obilježavaju Veliki petak

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vjernici obilježavaju Veliki petak - dan kada je Isus Hristos stradao na križu- najtužniji dan u godini.

Hristos, uhićen prethodne noći, izveden je pred židovske prvosveštenike na suđenje zbog optužbi da propovijeda učenje za koje su tvrdili da je u suprotnosti s vjerskim principima i zakonima judaizma, prenosi Srna. 

Hrist ili Varava

Veći broj lažnih svjedoka, koje su prvosveštenici doveli, navodili su, između ostalog da Isusovi govori o Carstvu nebeskom predstavljaju njegovu namjeru da se proglasi za židovskog cara koji će ih osloboditi od rimskog ropstva.

To je iskoristio prvosveštenik Kajafa i odlučio da Hrista preda rimskom namjesniku Judeje - Pontiju Pilatu, kako bi ga on osudio zbog pobune protiv Rima, što se kažnjavalo smrću.

Pilat je Hrista predao u ruke židovskom kralju Irodu, koji ga je vratio nazad rimskom namjesniku.

Na Pilatova pitanja i tvrdnje Isus je šutio ili odgovarao samo sa: "Ti kažeš", rekavši mu u jednom tvrenutku da "njegovo carstvo nije od ovog svijeta".

Vidjevši da nema elemenata za osudu, rimski namjesnik poslužio se starim židovskim običajem da za vrijeme Pashe bude pomilovan jedan osuđenik te je okupljeni narod upitao želi li slobodu za Hrista ili Varavu.

Okupljeni narod, podstrekavan židovskim prvosveštenicima, zatražio je slobodu za Varavu, a osudu za Hrista, riječima: "Krv njegova na nas i našu djecu".

Pilat je tako i odlučio, rekavši: "Osudili ste nevinog". Nakon toga je pristupio ritualnom pranju ruku. Otuda potiče izraz "pranje ruku" u značenju skidanje odgovornosti sa sebe.

Carski časovi

Osuđenog Hrista vojnici su bičevali, stavili mu na glavu trnov vijenac i tjerali ga da do brda Golgota nosi križ, na kojem je razapet.

Raspetog Hrista vojnici su proboli kopljem između rebara, stavili mu na usta spužvu natopljenu octom, a iznad glave ploču s natpisom na hebrejskom, grčkom i latinskom jeziku: "Isus Nazarećanin, car judejski". Za to vrijeme Isus je molio Boga da im oprosti, riječima: "Oprosti im, Bože, jer ne znaju što čine".

Sveta jevanđelja navode da je Hristos u "deveti čas dana", odnosno u tri časa poslije podne ispustio dušu.

U trenutku Hristove smrti nebo se potpuno pomračilo, nastala je neviđena oluja, grobovi su se otvorili, a stijena na koju je stavljen krst pukla je po neprirodnoj liniji.

Mrtvog Hrista skinuli su s križa, umotali u pogrebno platno, sahranili u grobnicu, na čiji ulaz je postavljena velika kamena ploča, a pred grobom su stražarili legionari.

Hristova žrtva i njegova smrt na krstu je radi spiranja grijeha cijelog ljudskog roda i prethodila najvećem događaju - Vaskrsu - kojim je Bogočovjek pobijedio smrt i vječnu pogibelj, kao posljedice grijeha.

Jer je Veliki petak najtužniji dan u godini, na taj dan zvona ne zvone, već se služba označava klepetalima, udarcima drvenim batovima u drvenu ploču. Tog dana se služi služba – koja se zove Carski časovi, a uvečer se čita statija s iznošenjem plaštanice, ophodom oko hrama i polaganjem plaštanice - platna koje simbolizira stradalog Hrista.