Preminuo bivši papa Benedikt XVI.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''S tugom vas obavještavam da je papa emeritus, Benedikt XVI, preminuo danas  9:34 u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu. Dodatne informacije bit će objavljene u najkraćem roku'', objavio je Vatican news na svom Facebooku.

Proteklog tjedna zdravlje mu se pogoršalo, a predstavnici Katoličke crkve molili su u petak za njegovo zdravlje.

“Ovdje smo kako bismo ga poduprli svojom molitvom”, rekao je kardinal Angelo De Donatis pred više stotina ljudi u Lateranskoj bazilici, službenom sjedištu rimskog biskupa, tj. pape.

Rođen na Veliku subotu

Bivši papa Benedikt XVI. umro je u dobi od 95 godina, objavljeno je iz Vatikana. Rođen je kao Joseph Alois Ratzinger na Veliku subotu, 16. travnja 1927., u Marktl am Innu, okrug Altötting, u Njemačkoj.

Roditelji su žandarmerijski časnik Joseph Ratzinger i pekareva kći Maria Ratzinger. Joseph je treće i posljednje dijete supružnika. Roditelji su mu se kasno vjenčali, a otac kao bavarski žandar s činom običnog povjerenika, često je mijenjao mjesto boravka. Bio je skromno plaćen, pa se živjelo prilično skromno. Obitelj Ratzingerovih bila je izrazito religiozna.

Otac je bio veliki vjernik i išao je nedjeljom triput na misu: u šest ujutro, u devet na veliku misu te poslije podne još jednom. A majčina je pobožnost bila topla i srdačna, oko čega se njih dvoje nisu slagali, ali je i usprkos tome religija zauzimala središnje mjesto u njihovoj obitelji, piše Večernji.hr.

Molilo se prije svakog objeda, išlo svaki dan na misu, osim kada to nisu dopuštale školske obveze, a nedjeljom su svi zajedno išli na veliku misu. Nakon što je otac otišao u mirovinu, često se zajednički molila krunica.

Crkva i simbioza sa seljačkim životom

Crkva je u djetinjstvu Josepha Ratzingera, u vremenu u kojemu je živio, a nadasve na selu, živjela u simbiozi s seljačkim načinom života, pa je rođenje i smrt, svadba i bolest, sjetva i žetva, sve bilo okruženo vjerom. Nije se mogao zamisliti neki događaj, npr. smrt, bez nazočnosti Crkve. U dobi od pet godina, Ratzinger je bio u skupini djece, koja je cvijećem pozdravila posjet kardinala Münchena.

Zadivljen kardinalovom odorom, isti dan poželio je postati kardinal. Ratzinger je pohađao osnovnu školu u Aschau na Innu, koja je kasnije preimenovana u njegovu čast 2009. godine. Mladenaštvo je proveo u Traunsteinu.

Nakon njegova 14. rođendana 1941. godine, Ratzinger je bio uvršten u članstvo Hitlerove mladeži, što je po zakonu iz 1939., automatski bilo obavezno za sve njemačke dječake od 14. godine. Nije sudjelovao na sastancima, jer ga to nije zanimalo, prema riječima njegova brata. Sve slobodno vrijeme posvetio je učenju.

Protiv nacista

Njegova obitelj bila je protiv nacista. Mladi Ratzinger 1945. maturira na Chiemgau gimnaziji u Traunsteinu. Od prosinca 1945. do ljeta 1947. studira na filozofiju na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Freisingu kod Munchena. Od kasne jeseni 1950. do lipnja 1951. pohađa internat u Freisingu gdje se priprema za svećeničko zaređenje.

Na Petrovo 1951. zaređen je za svećenika, a g. 1953. obranio je disertaciju o temi ''Narod i kuća Božja u crkvenom nauku sv. Augustina'', a za sveučilišnog docenta habilitirao se disertacijom ''Teologija povijesti sv. Bonaventure''. Predavao je dogmatsku i fundamentalnu teologiju od 1952. do 1959. na višoj teološkoj školi u Freisingu, zatim od 1959. do 1963. u Bonnu, od 1963. do 1966. u Münsteru, od 1966. do 1969. u Tübingenu. Godine 1969. postao je redoviti profesor dogmatike i povijesti dogme na Sveučilištu u Regensburgu, na kojem je bio i vicerektor.

Od samoga početka II. vatikanskog koncila g. 1962. bio je teolog savjetnik kelnskoga nadbiskupa kardinala Josepha Fringsa. Autor je brojnih teoloških djela, među kojima je veoma poznato ''Uvod u kršćanstvo'' iz 1968. godine, djelo u kojem su sabrana njegova predavanja o Apostolskom vjerovanju. S teologom Meierom g. 1970. objavio je djelo ''Demokratizacija Crkve'', zatim 1973. ''Dogma i objava'' - zbirku pastoralnih pokušaja, govora, propovijedi i razmatranja. Proslavio se veoma zapaženim predavanjem na Bavarskoj katoličkoj akademiji o temi ''Zašto sam još u Crkvi?'' u kojem je posvjedočio: ''U Crkvi sam jer nije moguće biti kršćanin pokraj Crkve''. Godine 1985. objavio je djelo ''Izvještaj o vjeri'', g. 1966. ''Sol zemlje''.

Objavio je i više knjiga razgovora među kojima je i biografsko djelo ''Uspomene''. Papa Pavao VI. imenovao ga je 27. ožujka 1977. nadbiskupom Münchena i Freisinga, a kardinalom isti papa ga je kreirao 27. lipnja 1977. Bio je relator na V. generalnom zasjedanju Biskupske sinode 1980. o temi ''Zadaće kršćanske obitelji u suvremenom svijetu'', te 1983. delegirani predsjedavajući VI. zasjedanja sinode o temi ''Pomirenje i pokora u poslanju Crkve''.

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 25. studenoga 1981. prefektom Kongregacije za nauk vjere, predsjednikom Papinske biblijske komisije i Međunarodne teološke komisije - i tu je službu obavljao do smrti Ivana Pavla II. Od 1986. do 1992. bio je predsjednik Komisije za pripravu Katekizma Katoličke Crkve te je pod njegovim vodstvom izrađeno to koncilsko djelo.

Kardinal i biskup

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 5. travnja 1993. kardinalom biskupom s titulom suburbikalne biskupije Velletri-Segni, 6. studenoga 1998. izabran je za vicedekana Kardinalskog zbora, a papa Ivan Pavao II. imenovao ga je dekanom Kardinalskoga zbora 30. studenoga 2002.

S više od 78 godina starosti, Joseph Ratzinger najstariji je papa koji je izabran u zadnjih 275 godina, poslije pape Klementa XII. Benedikt XVI. osmi je Nijemac koji je izabran za papu, a zadnji prije njega bio je bio nizozemsko-njemački Adrian VI. (1522.-1523.), dok je zadnji papa s imenom Benedikt bio je Benedikt XV. koji je služio od 1914. do 1922. Samovoljno je odstupio s papinske službe 2013. godine kao drugi papa u povijesti Crkve koji je to učinio i postao papom emeritusom ili papom u miru.