Sastali se hrvatski biskupi, promišljat će o zaštiti maloljetnika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Redovito trodnevno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije počelo je u utorak u Zagrebu s motom da hrvatski biskupi promisle aktualnosti crkve u duhu Papinih poticaja, a to je prema predloženom dnevnom redu, među prvima, zaštita maloljetnika i odraslih ranjivih osoba.

Predsjednik HBK-a, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, u pozdravnom obraćanju otvorenom za medije, podsjetio je na misli pape Franje sa završetka prve sesije Sinode u Bazilici svetog Petra u nedjelju 29. listopada da je ljubav prema Bogu srž svega, a ne "naše strategije, ljudske računice, ili moda svijeta".

Hrvatski biskupi naglašavaju Papin zaziv kroz dva glagola: klanjati se i služiti. "Gospodin će nas voditi i pomoći da budemo više sinodalna i misionarska Crkva, koja se klanja Bogu i služi ženama i muškarcima našeg vremena", citirao je predsjednik HBK Papine riječi dodavši da će i biskupi na ovom zasjedanju promišljati o aktualnostima života Crkve u Hrvatskoj u duhu Papinih poticaja.

Izvješće u četvrtak

Nadbiskup Kutleša rekao je da će uz navedenu temu Sabor HBK razgovarati o pripremi proslave Jubilarne, 2025. godine te 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva, izboru novog potpredsjednika HBK-a i novog člana Stalnog vijeća, o umirovljenim biskupima, o digitalizaciji župne administracije te planiranju i rasporedu događanja za 2024. godinu.

Kroz izvješća predsjednika pojedinih vijeća, odbora i ustanova HBK će se upoznati s aktualnostima s područja svoga djelovanja.

Za vrijeme zasjedanja  biskupi će sudjelovati na predstavljanju knjige "Demografija – iseljavanje – migracije. Šesti hrvatski socijalni tjedan" te na obilježavanju 30. obljetnice Hrvatskoga Caritasa. 

Izvješće sa 67. plenarnog zasjedanja u sjedištu HBK-a bit će priopćeno na njegovu kraju, u četvrtak, 16. studenoga, na tiskovnoj konferenciji u 12 sati.

Oslobađanje Crkve od klerikalizma

Uz redovite članove HBK-a, na zasjedanju su prisutni i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, Zdenko Križić kao novi splitsko-makarski nadbiskup, ranije sedam godina gospićko-senjski biskup; vrhbosanski nadbiskup i predsjednik BK BiH Tomo Vukšić, srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina i subotički biskup mons. Ferenc Fazekas, koji je zaređen u Subotici 11. studenoga.

Biskupska sinoda crkveno je savjetodavno tijelo koje se od 1965. redovno održava svake tri godine. Biskupi iz različitih dijelova svijeta okupe se i zajedno promišljaju o nekoj temi koja je važna za Crkvu i društvo.

Prema odluci pape Franje, aktualnoj sinodi prije samog zasjedanja biskupa prethodi sinodalni hod i vrijeme slušanja od dvije godine. Prvi dio tog hoda održava se u biskupijama i župama, gdje se potiču, razvijaju i njeguju procesi suodgovornosti svih članova Crkve. Tumači upućuju na namjere pape Franje da aktualnom sinodom demokratizira crkvu i oslobodi je klerikalizma.