Sedam monaha u manastiru Žitomislić čuva običaje Uskrsa i okuplja povratnike pravoslavce

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pripreme za nadolazeći blagdan Uskrsa koji pravoslavni kršćani diljem svijeta ove godine slave prvoga dana u mjesecu svibnju, sedam monaha u manastiru Žitomislić kod Mostara započelo je davno kako bi jedan od najstarijih manastira u zemlji kojim se može dičiti dolina Neretve okupio što veći broj povratnika na svečanoj liturgiji koja će se služiti točno u pola noći sa 30. travnja na 1. svibnja, javlja Anadolu Agency (AA).

Manastir Žitomislić kod Mostar jedan je od najstarijih manastira u Bosni i Hercegovini koji je sagrađen u 16. stoljeću na temeljima starije bogomolje. U drugom svjetskom ratu je spaljen, a u proteklom do temelja porušen, nakon čega je uspješno obnovljen i slovi za jedna od najuspješnijih projekata rekonstrukcije kulturno-povijesnog nasljeđa u BiH.

Iguman manastira Žitomislić kod Mostara Danilo Pavlović za Anadolu Agency (AA) je otkrio kao u ovome manastiru sedam monaha vrijedno radi na duhovnom rastu vjernika i okupljanju povratnika, koji su se počeli na svoja ognjišta vraćati 2002. godine.

"Situacija je iz dana u dan drugačija, naravno ima već djece koja su se ovdje rodila, ima studenata i djece koja idu u školu i mislim da je za nas najvažnije da život nije prekinut. Kontinuitet života pravoslavnih nije prekinut ovdje", ustvrdio je iguman Danilo.

Snagu vjernicima povratnicima, kako je naglasio, ulijevaju monasi koji uz temeljit rad na duhovnom rastu vjernika čuvaju i stare običaje pripreme za temeljni praznik kojim pravoslavni kršćani slave pobjedu dobra nad zlom. Tako su i ove godine monasi pripremili tradicionalne uskrsne pisanice, uredili dvorište manastira uz brojne dekore, te svojim rukama izradili vijenac od bršljana koji je simbol života i uskrsnuća.

"Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. I ovo vrijeme godine nekako je najznačajnije, a Vaskrs je uvijek u proljeće kada otpočinje nova godišnja sezona, tako da najprije postimo 40 dana prije Vaskrsa, a onda ove posljednje dane velike sedmice praznujemo uspomene na sve one događaje koji se tiču Hristovog života", kazao je iguman Danilo za Anadolu Agency (AA).

Veliki petak kojim se obilježava dan Kristovog raspeća, monasi su, kako je pojasnio, obilježili postom, molitvom u tišini i večernjim evanđeljem uz tumačenje Kristove muke i stradanja, čime je počela trodnevnica velikih dana obilježavanja Kristove smrti do uskrsnuća.

"Na veliku subotu iščekujemo Vaskrs i već rano u ponoć čim prođe subota po evanđeoskim riječima praznujmo veliku svečanu vaskršnju liturgiju. Iznosi se svjetlo i upaljene svijeće iz oltara i time se najavljuje radost vaskrsenja hristovog iz mrtvih", pojasnio je iguman iz Žitomislića.

Uz iskrene čestitke svim vjernicima najvećeg krašćanskog blagdana Uskrsa, kojim se kako je naglasio, iguman Danilo, obilježava pobjeda svijetla nad tamom i dobra nad zlom, uputio je i iskrenu poruku svim građanima Bosne i Hercegovine bez obzira na vjeroispovijest i svjetonazore.

"Vaskrs je praznik koji treba da nam povrati vjeru u život, a to je najvrednije što nam je Bog dao svima, život koji treba da proživimo u radosti, u ljubavi, u poštivanju jedni drugih", poručio je iguman Danilo.

Pravoslavni kršćani širom svijeta prvoga nada u mjesecu svibnju ove godine slave Uskrs kojim završava sedmotjedni post. Kristovo uskrsnuće obilježavaju srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima koji žive na Aljasci.