Fra Leo Petrović i 65 subraće

Služena sveta misa zadušnica kraj Husine jame na Vagnju

Sv. misno slavlje na Vagnju predvodio je vicepostulator postupka mučeništva ''Fra Leo Petrović i 65 subraće'' fra Miljenko Stojić, u suslavlju s 20-ak svećenika
Kultura / Vjera | 02. 09. 2018. u 08:16 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na Vagnju, između Sinja i Livna, u subotu je održana sv. misa zadušnica za mnogobrojne nevine žrtve koje su partizani likvidirali bez ikakva suda i ubacili u Husinu jamu u Drugom svjetskom ratu. Kasnije su je zatrpali velikom količinom raznoraznog otpada, piše Vicepostulatura Široki Brijeg.

Sv. misno slavlje predvodio je vicepostulator postupka mučeništva ''Fra Leo Petrović i 65 subraće'' fra Miljenko Stojić, u suslavlju s 20-ak svećenika. Nazočilo je oko 4.000 vjernika.

''Na ovo mjesto u ovaj subotnji dan zacijelo nas nije dovela mržnja prema nekome, osveta, već nas je dovela ljubav prema nevinim žrtvama, ljubav prema dobru. Iskazujemo poštovanje životu tamo gdje su ga bezobzirno gazili. Kršćanski je ovo stav od samih početaka. Ti naši predčasnici marno su zapisivali svoje žrtve, svoje mučenike, da bi kasnijim naraštajima svijetlili u životu. Zato znamo danas za njih, zato im se klanjamo i kad nam je teško sjećamo se da se sve može nadvladati vjerom u Boga'', rekao je fra Miljenko Stojić.

U svojoj propovijedi također je istaknuo važnu ulogu Katoličke Crkve u hrvatskom narodu koja ''...kao uvijek kroz povijest, nije se dala i ne da se ušutkati. Nastavlja onim stopama koje joj je u novije vrijeme zacrtao bl. kardinal Alojzije Stepinac. Oprašta svakome, ali ljubomorno čuva svoje mučenike''.

Nakon sv. mise zadušnice uslijedio je komemorativni dio. Vijence su položili predstavnici mnogobrojnih udruga, kao i predstavnici civilnih vlasti te Ministarstva hrvatskih branitelja. Svakako među njima treba istaknuti alkare koji su se počeli uključivati u ovaj događaj.

Husina jama nalazi se uz staru cestu između Sinja i Livna na predjelu zvanom Vaganj. Od 1944. do završetka Drugog svjetskog rata u nju je bačeno između 500 i 1.500 osoba. Obilježavanje ovog događaja započelo je 1999. godine zahvaljujući velikom trudu i zalaganju dr. fra Bože Norca Kljaje, umirovljenog profesora splitskog KBF-a.

Kopirati
Drag cursor here to close