Sv. Šimun Stilit – asket koji je skoro 40 godina živio na vrhu stupa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 1565 godina, 2. rujna 459. umro je Šimun Stilit – svetac poznat po izrazito asketskom načinu života.

Naime, on je po izvještajima proveo posljednjih 37 ili čak 39 godina života živeći na vrhu stupa (po tome je i nastao njegov pridjev Stilit, jer na grčkom jeziku stylos znači stup). Na stupu je imao platformu dimenzija samo oko jednog četvornog metra.

Sa stupa nikada nije silazio, a s njega je i propovijedao. Osobito se revno molio, a poznat je i po izrazitom postu.

Sv. Šimun Stilit rođen je u selu Sizanu (danas se zove Islahije) u gorju Amanus u Turskoj, u pokrajini Ciliciji oko 390. godine, a postao je izrazit vjernik s asketskim osobinama još u ranoj dobi života.

Pridružio se samostanu u tom području. U strogom samostanu proveo je više od deset godina. Zaželio se veće pokore i dublje samoće u kojoj bi mogao provoditi neprestanu molitvu.

Odlučio je potražiti vjerski život sam kao pustinjak. Jedne se korizme povukao u gradić u blizini Antiohije. Ondje je proveo cijelu korizmu u potpunom postu, bez imalo hrane.

Nakon toga se nastanio u jednoj zidini i tu živio posve isposnički. Uskoro se pronio glas o njegovoj svetosti i čudotvornosti i ljudi su sa svih strana ljudi hrlili k njemu. Ljudi su se okupljali se oko njega u velikom broju, tražeći savjete i molitve.

Navodno je sv. Šimun na kraju otišao na stup da bi se obranio od prevelikog mnoštva koje se skupljalo oko njega i da bi dobio vremena za vlastitu molitvu.

Stup na kojem je sv. Šimun Stilit godinama živio, a zatim i umro, nalazi se na području današnje Sirije, između Alepa i Antiohije. Danas su ondje ostatci crkve posvećene sv. Šimunu Stilitu, a može se vidjeti i stup o kojem se radilo.

Budući da su hodočasnici tijekom stoljeća izgleda uzimali njegove djeliće, danas je od stupa ostao samo oko dva metra visok komad kamena na postolju. 

Navodno je stup u doba smrti sv. Šimuna bio visok čak petnaestak metara. Danas je ta lokacija u Siriji pod zaštitom UNESCO-a kao dio Svjetske baštine i na popisu je ugroženih mjesta.

Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, sv. Šimun Stilit bio je osoba koja je najduže boravila na vrhu stupa. Po istoj knjizi sv. Šimun Stilit je time ujedno i nosilac najduže važećeg rekorda uopće, jer je njegov rekord na snazi već preko 1550 godina.

Napomenimo da sv. Šimun, premda je živio na stupu, nije bio izoliran od ljudi. Naime, primao ih je k sebi kad su trebali pomoć (penjali bi se navodno po ljestvama), a i obraćao im se s vrha stupa.

Unatoč svom strogom isposništvu, on navodno u svojim porukama nije bio strog, nego je propovijedao umjerenost i suosjećanje, te zdrav razum bez fanatičnosti.

Nakon smrti njegovo tijelo je Antiohiju večano otpratilo sedam biskupa i nekoliko stotina vojnika, te dugačak red odanih sljedbenika.

Šimunov grob u Antiohiji postao je glavno mjesto hodočašća, pa tako i njegov stup na stjenovitom brežuljku, gdje je proveo posljednja četiri desetljeća svog života.