Travnik
Svečano otvorena restaurirana travnička Šarena džamija
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U nazočnosti velikoj broja vjernika i predstavnika vjerskog i političkog života u Bosni i Hercegovini u Travniku je svečano otvorena restaurirana Šarena džamija ili Sulejmanija, javlja Anadolija.
Nakon prigodnog programa, otvorena je za vjerske obrede nakon što je završen projekt njene restauracije koji je financirala Direkcija vakufa Republike Turske.
Projekt restauracije travničke ljepotice počeo je 2017. godine, a svečanom otvorenju, između ostalih, nazočili su čelnik Direkcije vakufa Turske Adnan Ertem, direktor Vakufske direkcije BiH Senaid Zajimović i veleposlanik Republike Turske u BiH Haldun Koc. Među nazočnima je bio i travnički paroh Goran Živković.
Šarena džamija slovi za jedan od najvažnijih simbola "vezirskog grada", a karakteristična je po šarenim ukrasima i ornamentima na zidovima, kao i po tome što je jedina džamija u BiH s munarom koja se izdiže sa lijeve strane objekta. Zahtjevnim projektom restauracije Šarena džamija je dobila osvježeni izgled i ponovo je zasijala u punom sjaju.
Vrijeme slobode
Ahmed ef. Adilović, travnički muftija, u svojstvu izaslanika reisu-l-uleme Islamske zajednice Huseina ef. Kavazovića, prenio je selame reisa, koji je bio spriječen da prisustvuje svečanosti.
"Molim dragog Boga da i u budućnosti otvaramo nove džamije, renoviramo stare i da se susrećemo lijepim povodima. Nije davno bilo kada su neke džamije u BiH rušene. Nije davno bilo kada su neke džamije pretvarane u magacine, poslovne prostore. Nije davno bilo kada nismo mogli graditi džamije koje su nama potrebne", rekao je Adilović.
Međutim, poručio je, to vrijeme je iza nas.
"Danas živimo vrijeme slobode, vrijeme kada slobodno možemo naše stare vjerske objekte, prije svega džamije, renovirati, otvarati", dodao je Adilović.
Obnova vakufskih objekata
Čelnik Direkcije vakufa Turske Adnan Ertem, kazao je u obraćanju prisutnima, da su još prije šest godina po nalogu predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana došli u BiH kako bi implementirali mnoge projekte.
"I tada smo dali riječ da ćemo uložiti svoj maksimalni trud da će svi spomenici, preostali iza vakufa, biti dirnuti našom rukom i da ćemo učiniti sve na njihovoj restauraciji. Do sada smo uspjeli implementirati četiri projekta i izvršiti njihovo otvorenje. Danas prvi put imamo priliku da otvorimo prvu džamiju čija restauracija je završena", istakao je Ertem.
Dao je i riječ da će uraditi obnovu svih vakufskih objekata.
"Želimo da vakuf ima svoje izvore prihoda i zato potičemo obnovu hamama, poslovnih centara", dodao je Ertem.
Nastavak projekata
Veleposlanik Republike Turske u BiH Haldun Koc ukazao je na važnost dobrih odnosa dvije prijateljske zemlje BiH i Turske.
"Prijateljstvo i bratstvo bh. i turskog naroda naslanja se na jako dugu kulturnu tradiciju i na kulturno-povijesnim odnosima. Sva ekonomska ulaganja i investicije, pomoć koju Turska implementira u BiH, ima jako veliki uticaj na razvoj vaše zemlje", rekao je Koc.
Kako je kazao, poslovni projekti i investicije u BiH će biti nastavljeni.
"Porušeno nam je preko 640 džamija, mi smo obnovili svih 640 i napravili još 400 novih objekata, tamo gdje je bila potreba za njima", rekao je u obraćanju direktor Vakufske direkcije BiH Senaid Zajimović.
Kako je kazao, pored džamija sagradili su i obrazovne ustanove, ekonomske projekte...
"Sudjelujemo u svih humanitarnim projektima širom naše države, svejedno o kojem entitetu se radilo. Zahvaljujući vakufima mi imamo bh. gradove", rekao je Zajimović.
Salih ef. Indžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Travnik, podsjetio je da je Šarena džamija izgrađena u drugoj polovici 16. stoljeća, a prvi ju je izgradio Gazi-aga.
"Pretpostavka je da je Gazi-agin mezar kod česme. Dvije stotine godina nakon izgradnje uslijedila je prva velika obnova. Godine 1757. obnovio ju je bosanski vezir Ćamil Ahmed-paša i po tome je u narodu bila poznata kao Ćamilija. Odmah nakon velikog požara 1815. bosanski vezir Sulejman-paša Skopljak obnovio ju je prema prethodnom arhitektonskom rasporedu. Tom obnovom iz 1816. džamija se ponovo uzdigla i dobila današnji izgled i postala poznata kao Sulejmanija", podsjetio je Indžić.
Kako je kazao, 1945. uslijedila je popravka nakon što ju je pogodila avio-bomba.
"Da je sada Gazi-aga živ da vidi ovu svoju ljepoticu. Da je sada Ćamil Ahmed-paša živ da vidi ovu svoju ljepoticu, da je sada bosanski vezir Sulejman-paša Skopljak živ da vidi ovu svoju ljepoticu, sigurno bi bili ponosni na nas, na ovu generaciju Travničana, na majstorske ruke koje su ovo izvele. Ono što nas posebno raduje jeste da se radilo na statici objekta", pojasnio je Indžić.
Značaj Šarene džamije
Nazočnima se obratio i premijer SBŽ Tahir Lendo. Uputio je zahvalnost predsjedniku Turske Recepu Tayyipu Erdoganu i njegovom narodu na podršci BiH.
"Hvala na svemu što čine na obnovi vakufa. Obnova naše Šarene džamije kao vakufa je i ekonomski jako značajna, a samim tim potiče i razvoj svih drugih sadržaja. Ona nama znači opstanak, da ćemo ovdje prakticirati ono o čemu smo učeni od samog rođenja", rekao je Lendo.
O značaju otvorene Šarene džamije govorio je i Admir Hadžiemrić, načelnik općine Travnik.
"Kada je u 16. stoljeću Ćamil-aga napravio džamiju sigurno nije znao, a nijet mu je bio da traje uz sve vakufe koji su je obnovili poslije njega. Ona je obnavljana i u 18. stoljeću i poslije požara. Ova džamija govori o urbanom pristupu, o njenoj samoodrživosti u ekonomskom smislu. Radi se o džamiji koja je postala simbol ne samo srednje nego i cijele BiH", rekao je Hadžiemrić.
Podsjetio je da je od nje i krenula čaršija.
"Stvaranjem i izgradnjom ove džamije razvila se donja čaršija i onda se razvio grad", poručio je Hadžiemrić.
Značajan dan
Kenan Vrbanjac, predsjednik HO "Merhamet", u obraćanju prisutnima, kazao je da je danas značajan dana za sve nas.
"Dočekali smo da naša ljepotica Sulejmanija ponovo zasja u punom sjaju. Sve ovo ne bismo mogli uraditi bez nesebične podrške i pomoći naše braće iz Vakufske direkcije Republike Turske, koja je financirala cjelokupnu obnovu džamije", rekao je Vrbanjac.
Šarena džamija je dobila ime zbog neobičnih likovnih dekoracija na unutrašnjim i vanjskim zidovima. U prizemlju džamije se nalazi bezistan. Sulejmanija predstavlja jedinstven primjer u osmanlijskoj arhitekturi gdje se ista građevina koristi u sakralne i svjetovne svrhe.
Vakufska direkcija Turske u BiH je realizirala i trenutno realizira 19 projekata.