Nije prihvatio protestantizam
Spomendan: Sveti Marko Križevčanin mučen i ubijen s kolegama svećenicima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na današnji dan prije 405 godina, 7. rujna 1619. ubijeni je u gradu Košice u današnjoj Slovačkoj sv. Marko Križevčanin.
Skupa s njim su ubijeni i kolege svećenici sv. Stjepan Pongrácz i sv. Melkior Grodziecki. Područje Košica u to je doba pripadalo sjevernoj Ugarskoj, mjestu sukoba protestanata i katolika u vrlo burnom povijesnom razdoblju.
Potrebno je barem dijelom upoznati povijesni kontekst toga vremena. Naime, nekadašnje veliko i slavno Ugarsko Kraljevstvo u to je doba bilo raskomadano na tri dijela.
Na jugu su vladali Osmanlije, na istoku je postojala kneževina Erdelj (Transilvanija) kao turski vazal, a na zapadu su još uvijek vladali Habsburgovci kao ugarski kraljevi.
Kneževina Erdelj (Transilvanija) održavala je samostalnost uglavnom pomoću Turaka, priznajući vazalnu vlast sultana (pomalo slično Dubrovačkoj Republici). U vjerskom su pogledu erdeljski kneževi bili protestanti.
Mnogo protestanata živjelo je i u dijelu Ugarske koji je ostao pod Habsburgovcima. Dinastija Habsburg bila je svojevrsni bastion katolicizma i borila se tijekom vremena s većim ili manjim žarom protiv protestanata.
Godine 1619. na čelo dinastije Habsburg došao je osobito borbeni katolik Ferdinand II., postavši car Svetog Rimskog Carstva te kralj Ugarske, Hrvatske i Češke. Protiv njega su se digli protestanti u Češkoj i Ugarskoj, a u pomoć im je došao i erdeljski knez Gabrijel Bethlen.
Da bi Habsburgovcima oteo Ugarsku i napao Beč, knez Bethlen morao je proći kroz Košice.
Bethlenovi su vojnici okomili su se i na tri spomenuta katolička svećenika u Košicama. Uhitili su ih i zatvorili, te držali tri dana bez hrane i vode.
Svetom Marku Križevčaninu su obećali oslobađanje i dodjelu crkvenog imanja ako se odrekne katoličanstva i postane protestant, no ovaj je to odbio.
Sva trojica svećenika mučena su i ubijena. Sv. Marka Križevčanina proglasio je svecem papa sv. Ivan Pavao II. 2. srpnja 1995. u Košicama. (Izvor: Povijest.hr)
Mučenik Marko Križevčanin
Marko Stjepan Krizin ili Marko Križevčanin rodio se oko 1588. godine u Križevcima. Najprije je pošao u vojnu školu, poput svoga oca, ali je ubrzo promijenio životni odabir.
Osnovnu izobrazbu je vjerojatno stekao u rodnom gradu, a zatim je završio isusovačku gimnaziju u Beču (1600.-06.). Humanističke znanosti i filozofiju je studirao u Grazu u zavodu "Ferdinandeum" (1606.–11.).
U spomenutom Zavodu bio je član marijanske kongregacije "Marijino Naviještenje". Dana 20. ožujka 1609. proglašen je magistrom. Na početku profesorske karijere, kao svećenički kandidat zagrebačke biskupije, biva primljen u rimski kolegij "Germanicum et Hungaricum" te je na Gregorijanskom sveučilištu studirao teologiju od 1611. do 1615. godine.
Dana 22. prosinca 1612. primio je tonzuru, 13. ožujka 1613. red vratara te iste godine 1. lipnja red lektora, 21. rujna red egzorcista te 21. prosinca red akolita. Dana 15. ožujka 1614. biskup Caesar Fedele zaredio ga je za podđakona.
Za svećenika ga je zaredio biskup Ulpiano Volpi u lateranskoj bazilici, 4. travnja 1615. godine. Postavši svećenik, vratio se u svoju biskupiju te je kratko vrijeme u Križevcima i okolici pastoralno djelovao.
Petar kard. Pázmány pozvao ga je u Mađarsku te ga imenovao profesorom i ravnateljem sjemeništa u Trnavi. Zatim ga je imenovao ostrogonskim kanonikom (1616.) i arhiđakonom u Komárnom (1618.). Kasnije mu je povjerio i upravu benediktinske opatije Széplak, kod Košica, koja je tada bila vlasništvo ostrogonskoga kaptola.
Godine 1619. neuspješno je molio varadinskoga biskupa Jánosa Telegdija da ga oslobodi službi.
