Tibet ukida dalaj lamu zbog kineskog Sejde Bajramovića

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon više od pet stoljeća tibetanski budisti ostat će bez svog vrhovog poglavara – dalaj lame, objavila je Al Jazeera.

Ovu odluku donio je aktualni, 14. po redu dalaj lama, svjetovnog imena Tenzin Gyatso, i to na osnovu osobnogprava iz tibetanske tradicije.

“Tradicija tilule ukida se dobrovoljno, ona više nema svrhu, obavila je svoju misiju. Tibetanski budizam ne ovisi od jedne osobe, on je dobro organiziran, ima vrlo obrazovane monahe i učitelje”, rekao je Gyatso, obrazlažući svoju odluku i dodao da nakon njegove smrti, a sada mu je 79 godina, neće biti ustoličen novi – 15. po redu dalaj lama.

Popularnost 

Tenzin Gyatso je rođen 1935. godine, a monasi su u njemu, kada je imao dvije godine, prepoznali reinkarnaciju dvije godine ranije umrlog dalaj lame, poslije čega je on proglašen za novog duhovnog vođu Tibetanaca.

Kao petogodišnjak je ustoličen za 14. dalaj lamu, a 10 godina kasnije na njega je prenijeta i državna vlast Tibeta. Gyatso se zalagao za široku autonomiju Tibeta u okvirima Kine, međutim, službena kineska vlast uvijek ga je tretirala kao neprijatela.

Od 1951. godine, kada je izvršila invaziju na Tibet, Kina upravlja ovom provincijom. Tenzin Gyatso je Tibet napustio 1959. za vrijeme ustanka protiv Tibetanaca protiv kneske vlasti i od tada živi u Indiji, gdje mu je i rezidencija.

Iako fizički odvojen od Tibetnaca, Dalaj Lama je ostao najuticajniji simbol tibetanskog budizma.

Neposredno nakon što je priopćio svoju odluku, 14. dalaj lama je boravio u Hamburgu, gdje je, između ostalog, govorio i o svojoj velikoj popularnosti.

''Zašto ne bismo završili s onim tko je popularan. Ako bi došao novi dalaj lama, koji će imati slabiji utjecaj i karizmu, a pogotovo nepopularnost, to će diskreditirati instituciju dalaj lame”, rekao je Tenzin Gyatso.

Ne biti ponovno rođen

Ova izjava, piše Al JAzeera, samo naizgled zvuči prepotentno, ali u suštini krije pokušaj da u potpunosti ne otkrije pravi razlog stavljanja katanca na mitologiju reinkarnacije.

Kako piše John Engle s Hertland Instituta, aktualni dalaj lama, zapravo, već duže vrijeme razmišlja o datoj mogućnosti da ''u svakom trenutku može odlučiti da ne bude ponovo rođen'', pa je još 2011. godine predao sve političke ovlasti izabranom lideru i na taj način ukinuo teokratski sustav vlasti koji je preovladavao u okviru tibetanskog budizma od vremena kada je Vlada prebjegla u azil.

No, pitanje je zašto je to učinio i zašto tibetanski budisti neće imati 15. dalaj lamu.

Engle kaže kako bi stvarni razlozi mogli biti političke naravi, odnosno da Dalaj Lama strahuje da bi kineski režim pokušao eksploatirati tu situaciju nakon njegove smrti i to tako što bi nametnuo svog kandidata za sljedećeg dalaj lamu, a koji bi pod apsolutnom kontrolom Kine. Prevedeno na naš jezik i prilike, aktualni Dalaj Lama se plaši kineskog Sejde Bajramovića (Slobodan Milošević je političkim manevrom instalirao Sejdu Bajramovića na mjesto člana predsjedništva SFRJ za Kosovo, a koji sa osvojenih 0,03 posto glasova nije imao mandat da zastupa interese Kosova).

Takvih slučajeva već je bilo s nekim prethodnim dalaj lamama, a ako bi se sada to desilo, Engle zaključuje da bi to bilo katastrofalno za budućnost tibetanskog budizma i prava tibetanskog naroda.

Prijetnja Kini 

Odlukom da prekine tradiciju izbora nasljednika, Tenzin Gyatso će, zapravo, onemogućiti Kinu u nastojanjima da oslabi budućnost Pokreta za nezavisnost Tibeta.

Tibetanski narod je trenutno pod represijom, nema potpunu vjersku slobodu, a ekonomski ih eksploatira kineska većina Han. Dalaj Lama je u najkritičnijim momentum za Tibet u međunarodnim okvirima artukilirao nepravdu, represiju i ugnjetavanje tibetanskog naroda.

Kina odluku Dalaj Lame smatra kao prijetnju svojim planovima. To je naročito vidljivo iz činjenice da je kineska Vlada zatražila od dalaj lame da poštuje tradiciju reinkarnacije, a nakon što je on obznanio da neće biti 15. poglavara tibetanskih budista.

Ovaj zahtjev koji dolazi od Vlade koja promovira ideologiju komunističkog materijalizma i koja je dijametralno suprotna religiji, u najmanju ruku je ciničan .

Peking je time nagovijestio da možda neće prihvatiti odluku Dalaj Lame, a s druge strane takav stav kineske službene politike će Gyatsou olakšati opravdanje pred sljedbenicima.

Cilj tibetanskih budista je nezavisnost od Kine, a 14. dalaj lama u međunarodnim relacijama važi za vođu koji traži srednji put, u ovom slučaju između potpune kineske dominacije i neovisnosti i to kroz nenasilnu borbu. I upravo taj “nenasilni otpor kineskoj okupaciji” bio je razlog što mu je 1989. godine dodijeljena Nobelova nagradu za mir.

Zalogaj koji Kina ne želi ispustiti 

Budući da Kina sustavno, baš kao što to radi Izrael u Pojasu Gaze, provodi naseljavanje Kineza na Tibet, Dalaj Lama traži autonomiju u okviru kineske unije kako bi izbjegao nasilje, i na jednoj i na drugoj strani. Zapravo, bio bi najsretniji kada bi Tibet dobio status kakav ima Hong Kong i kada bi se iz njega povukli Han Kinezi koji su ga kolonizirali, pa danas na Tibetu živi šest milijuna Tibetanaca u odnosu na 7,5 milijuna Kineza.

Međutim, Tibet bogat ogromnim količinama rijetkih minerala, plodnim zemljištem i vodenim resursima, zalogaj je koji Kina ne želi ispustiti iz svojih kandži. Uostalom, dok ostatak svijeta pod nazivom Tibet podrazumijeva visoravan, taj naziv na kineskom jeziku doslovice znači “riznica zemaljskoga blaga na zapadu”.

Mnogi su se nadali da će kineski predsjednik Xi Jinping biti otvoreniji za dijalog u pogledu tibetanskog pitanja, ba udući da je njegov otac, koji je, dok je bio zamjenik premijera, imao vrlo bliske odnose s Dalaj Lamom. Međutim, prof. John Powers, jedan od najvećih stručnjaka za budizam na svijetu, smatra takva očekivanja neutemeljenim. Vjeruje da Kina nema apsolutno nema namjere da Tibetu da autonomiju.

Ipak, Dalaj Lama je Ahilova peta kineske unutrašnje politike. Zapravo, Kini jako odgovara što aktualni Tenzin Gyatso nije na Tibetu. Jednostavno, ova zemlja strijepi od popularnosti Dalaj Lame, ne samo među tibetanskim budistima nego i među milijardu tradicionalnih i potencijalnih postkomunističkih budista, iz prostog razloga što ne želi da Kinezi dođu u poziciju da prihvate povijesnu činjenicu da je Tibet uvijek bio nezavisna nacija sa različitom kulturom. Takav scenarij neminovno bi doveo do gubitka Tibeta, što bi proizvelo domino efekt, pa bi Kina mogla ostati bez još pokoje provincije, poput Xinjanga, koju Ujguri nazivaju Istočni Turkestan, i Manđurije, a u kojima žive narodi koji se ne osjećaju Kinezima.

Kako god, tibetanski budisti imat će vrhovnog poglavara sve dok je aktualni Dalaj Lama živ. Liječnici su mu rekli da će živjeti stotinu godina, a on sam kaže da je u snovima imao predskazanje da će živjeti 13 godina duže.

Nakon što umre, siguran je da ne želi da itko hoda po kućama porodilja i traži dijete koje će biti njegova reinkarnacija, prenosi Al Jazzera.

Ipak, u skladu s budističkim principom reinkarnacije, Gyats vjeruje da će se ponovo roditi i želi da to bude na nekom "teškom mjestu" gdje bi bio od koristi za druge.