Saborna crkva
U mostarski hram doći će najbolji majstori ikonopisa
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Podizanja mostarske crkve iz pepela, osim unutrašnje dekoracije Hrama Svetog Save u Beogradu, jedan je od najvećih projekata Srpske pravoslavne crkve, koji se gotovo u cjelini financira iz budžeta Srbije i Srpske, objavile su beogradske Večernje novosti.
Novine navode kako je mostarski paroh Radivoje Krulj poručio da je obnova Sabornog hrama Svete trojice u Mostaru veliki blagoslov za sve Srbe koji žive u Hercegovini i snažan impuls njihovom povratku u postojbinu.
Odluka Vlade Srbije da za rekonstrukciju Saborne crkve u Mostaru izdvoji 59,1 milijun dinara (oko pola milijuna eura) uz pomoć koja stiže iz Republike Srpske omogućit će završetak ovog hrama do kraja 2020. godine, pišu Večernje novosti.
Mostarski Saborni hram Svete Trojice je do izgradnje Hrama Svetog Save važio za najveću pravoslavnu bogomolju pod jurisdikcijom SPC.
Nakon što je spaljena i srušena u lipnju 1992. godine, obnova je počela 2010. godine, s planom da 2020. godine hram bude ponovo osveštan.
Svi grubi radovi na svetinji koja se uzdiže nad Mostarom su završeni. Od prošle godine njezine kupole krasi sedam pozlaćenih križeva, koji su nakon mnogo godina ponovo zaštitni znak Mostara, piše Srna.
Prema planovima obnove, slijedi unutrašnje uređenje hrama, kao i njegove okoline.
Očekuje se da će unutrašnja dekoracija biti višegodišnji posao na kome će biti angažirani najbolji majstori ikonopisa i umjetničkog zanatstva iz regije.
U Mostaru su Srbi do rata činili trećinu stanovništva, a danas ih u ovom gradu ima između četiri i pet tisuća.