Veliki broj vjernika na Putu križa od Uzarića do Širokog Brijega

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Devetnaestu godinu zaredom vjernici sela Uzarići na Veliki petak molitvenim hodom, od mjesne crkve svetog Ante Padovanskog do crkve Uznesenja BDM u Širokom Brijegu, prisjećaju se muke Kristove i njegovog križnog puta.

Velik broj vjernika, predvođeni gvardijanom Franjevačkog samostana Široki Brijeg fra Tomislavom Puljićem te fra Vitomirom Musom, u molitvenom hodu su pored 14 postaja Puta križa pjevali Gospin plač i ostale korizmene pjesme.

Nakon dolaska pred crkvu Uznesenja BDM na Brijegu, gdje su ih dočekali franjevci iz samostana, vjernici su ostali na Obredima Velikog petka.

Veliki petak označava spomen na Kristovu smrt, to je dan žalosti i strogog posta. U crkvi se tog dana čuva Isusov grob. Na Veliki petak nema svete mise, nego postoje samo obredi Velikog petka. Svećenik nosi odjeću crvene boje, simbol mučeničke smrti.

Obredi započinju u šutnji, bez pjesme. Kada svećenik dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje i tiho se moli. Evanđelje na Veliki petak je Muka, i to po Ivanu, koja se čita ili pjeva.

Umjesto obične molitve vjernika, čita se točno propisana sveopća molitva, u kojoj se moli za razne potrebe i osobe. Slijedi ljubljenje križa. Donosi se drveni križ, koji se u tri stupnja razotkriva.

Nakon toga svaki vjernik dolazi do oltara i klanja se križu ili ga ljubi. Pri tome se pjevaju tzv. prijekori, odnosno pjesme koje označavaju tužbe raspetog Krista za nezahvalnost puka (npr. Puče moj, što učinih tebi…). Zatim slijedi pričest, i to s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak. Nakon toga se iznosi Presveto (Kristovo tijelo u pokaznici) iz crkve, kao znak Kristove smrti.

Stariji ljudi nekada su molili 33 Isusove krunice. Pije se čaša crnog vina kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi. Posebno se ne radi ništa, ako se mora nešto tući npr. čekićem i sl.

Na dane Velikog petka i subote nije se radilo, osobito se nije orala zemlja. To je imalo podsjećati na Isusovo umiranje na križu, kad se zemlja potresla, pećine raspucale, grobovi otvarali. Strogi post se na Veliki petak održavao tako što se za jelo uzimao kruh, luk, posni grah, kopriva ili zelje, a neki bi postili samo o kruhu i vodi.

Postilo se u starini i na Veliku subotu. Toga su se dana kuhala, bojila i šarala jaja, čemu su se posebno radovala djeca. Jaja su se bojila uz pomoć prirodnih tvari: crvenog luka i koprive, a šarala istopljenim voskom; u novije vrijeme se boje kupljenim umjetnim bojama i šaraju posebnim kiselinama.