Vjerski lideri Papi: Nećemo Vas lagati, jer nismo političari

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Nećemo Vas lagati, jer nismo političari i reći da je ovdje sve med i mlijeko, te da problema nema. Ima problema, ali ih mi pokušavamo zajednički riješiti, svjesni da nam je moguć opstanak na ovom lijepom dijelu zemaljske kugle koju nam je Bog dao na korištenje samo ako budemo radili zajedno'', poručio je Papi predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci tijekom susreta s poglavarima religijskih zajednica koje su uključene u Međureligijsko vijeće BiH.

''Nije sada ni vrijeme ni mjesto da nabrajamo problem s kojima se susrećemo, ali uvjeravamo Vas da se radi o problemima koje smo sami sebi stvorili, pa ih sami moramo i prevazići'', rekao je Finci dodavši kak je jedan ''od malih problema je i to što je naš Zemaljski muzej zatvoren već duže vrijeme, pa nisno u mogućnosti da Vam pokažemo našu veliku dragocijenost, Sarajevsku Hagadu''.

''Znam da su PesahiI Seder, kada se čita Hagada još daleko, ali dozvolite mi da Vam u ime sviju nas uručim reprint Sarajevske Hagade, knjige kakve nema u cijeloj dugoj Jevrejskoj istoriji, da Vas podsjeća na Vašu posjetu i na malu jevrejsku zajednicu, čiju ste 450 godišnjicu svojim dolaskom i Vi uveličali'', rekao je Papi Finci.

Episkop zhahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je kako je Papin dolazak veliko ohrabrenje i utjeha ponajprije bosansko-hercegovačkim katolicima.

''Sarajevo u kojem ste danas i Mostar u kojem Vas očekujemo su gradovi koji podsjećaju na Jeruzalem po tome što su mjesta stradanja, a istinska stradanja najava su Vaskrsenja. Mi pak pravoslavni hrišćani u susretu s Vama osjećamo ne manju radost što kao poglavar sestrinske nam Crkve i episkop Rima posjećujete našu zemlju. Donosite nam blagoslov Rimske katedre, jedne od najdrevnijih i najslavnijih Crkava. Donosite nam blagoslov svetih rimskih mučenika postradalih u Koloseumu i širom antičkog Rima, čija je krv postala sjeme iz kojeg su iznikli mnogi hrišćani'', rekao je episkop i naglasio kako bi ''djecu Crkve Božije posebno trebala brinuti i sramotiti činjenica da su kod nas hrišćani ubijali i hrišćane i nehrišćane pa je stoga ova zemlja još od Drugog svjetskog rat puna grobova, jama, porušenih crkava i manastira''.

''Mnogo toga divnog i originalno bosansko-hercegovačkog nastalo je upravo prožimanjem različitih kultura, religija i naroda koji ovdje žive. Međutim, taj uzajamni suživot u miru i poštovanju poslije ovog posljednjeg rata još nismo sasvim postigli, i baš u tome očekujemo i Vašu pomoć. Želimo da nas utvrdite u našem uvjerenju da se čovjeka dostojni odnosi između različitih nacija i vjera moraju zasnivati na uzajamnom poštovanju i iskrenom saosjećanju. Da moramo uložiti dodatni napor da razvijemo osjećanja povjerenja, simpatije i naklonosti. I konačno, da zajednički život može postojati samo u Istini'', rekao je episkop Grigorije.

Poglavar Islamske zajednice u BiH reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović kako je BiH područje velikih patnji običnih ljudi.

''Ovdje se možda najjasnije vide pokazatelji duboke krize, koju prolazi suvremeni svijet. U našem svijetu se relativiziraju sve univerzalne vrijednosti, što najneposrednije uočavamo u globalnom zagovaranju antihumanih ideja i zabrinjavajućoj desakralizaciji svijeta. Vjera u živog Boga, kako su o Njemu govorili poslanici, kao da gasne. Njezino mjesto uzurpiraju ideologije i moralno posrnuće, kao posljednji kumiri, načinjeni ljudskom rukom'', rekao je Kavazović.

Obraćajući se Papi rekao je kako se sve nedorečenosti i kontroverze oko razumijevanja suvremenog europskog identiteta najneposrednije odražavaju na stanje u BiH.

''Genocid, koji je ovdje počinjen nad bosanskim muslimanima, obvezuje nas da iznova propitujemo našu vjeru i naše poslanje. Živimo u vremenu koje iziskuje ogroman duhovni napor svih nas, sljedbenika poslaničkih religija. Davanje utjehe, buđenje nade i kajanje za počinjene grijehe može postati snaga čovječanstva'', rekao je.

''Uvaženi Papa, zajedno sa Katoličkom crkvom u BiH želimo snažiti vjeru u jednog Boga, vjerski moral i duhovnost naspram otuđenja materijalističke civilizacije i njenog proizvoda, desakralizacije svijeta'', rekao je Kavazović istaknuvši kako se Papin dolazak shvaća kao svesrdna podrška ovoj zemlji.

''Nadamo se da će najodgovorniji ljudi u našoj državi u Vašim porukama naći podstreka za unapređenje društvenog mira, međusobnog poštovanja ljudi, te odrnjerenu, mudru i konstruktivnu socijalnu i političku integraciju bosanskohercegovačkog društva'', rekao je Papi Kavazović.

Papin domaćin, nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, podsjetio ga je kako u BiH od 1291. godine pa do danas djeluju franjevci koji su poznati po svojoj otvorenosti za dijalog.

''Bog nam je darovao milost da se rodimo u ovoj zemlji i da na ovim prostorima zajedno živimo. Dijalog nema alternative. Tome nas uči i pregorko iskustvo nedavnoga rata sa strašnim posljedicama. Još uvijek su prisutne mnoge rane koje valja liječiti i vraćati povjerenje jednih prema drugima. Svjedok sam da postoji velik broj onih koji su i u najtežim ratnim danima tražili što možemo zajednički učiniti za opće dobro naših Crkava i vjerskih Zajednica'', rekao je kardinal i istaknuo kako smo živeći zajedno, dužni prihvatiti i poštivati naše različitosti, upoznavati jedni druge i putem dijaloga tražiti način putem izgradnje mira, suživota i međusobnog uvažavanja u jednakopravnosti.

''Potrebno je još puno toga učiniti da se dogodi istinski proces pomirenja i praštanja i da se vrati duh povjerenja", rekao je kardinal Puljić.