20 zemalja u borbi protiv klimatskih promjena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Greta Thunberg poziva zemlje da postanu 'zelene', MrBeast okuplja YouTubere za sadnju drveća, a Etiopija obnavlja svoj prirodni krajolik rekordnim podvizima - spašavanje planete nikada nije bilo važnije nego sada. Ove inicijative sigurno nisu prve, ali svakako pomažu u borbi protiv klimatskih promjena. Oni ne samo da u prvi plan stavljaju probleme s kojima se mi kao stanovnici Zemlje suočavamo, već također obznanjuju brojne druge zelene kampanje - kampanje poput Velikog zelenog zida.

Službeno odobrena 2005. i snažno prihvaćena 2007., Veliki zeleni zid (koji se ponekad naziva i Veliki afrički zid) je inicijativa koja ima za cilj borbu protiv posljedica dezertifikacije u regiji Sahel (sjeverna Afrika) i klimatskih promjena širom svijeta.

Inicijativa Velikog zelenog zida ima za cilj obnoviti 100 milijuna hektara zemlje koja je trenutno degradirana u regiji i izolirati 250 milijuna tona ugljika do 2030. godine.

Inicijativa će također pružiti niz socioekonomskih prednosti, poput stvaranja 10 milijuna 'zelenih' radnih mjesta i većih ekonomskih prilika za mlade, kao i osiguravanja većih količina hrane za milijune. Treba li uopće napominjati da će inicijativa Velikog zelenog zida uzgajati i šumu koja se proteže na 8.000 km, što će ga učiniti potencijalnim kandidatom prirodnih čuda svijeta i potencijalnim turističkim lokacijama.

Ekološki projekt kupi veliku inspiraciju i mudrost je iz drugih sličnih projekata širom svijeta. Među njima je Alžirska zelena brana, masivni program pošumljavanja radi zaštite i razvoja predsaharskih područja, te Kineski zeleni zid, niz šumskih linija kojima se želi spriječili širenje pustinje Gobi.

Prošlo je 12 godina od službenog pokretanja programa, tijekom kojeg je nekolicina naroda postigla sjajne rezultate. Prema Konvenciji UN-a za suzbijanje dezertifikacije, u Etiopiji, Senegalu, Nigeriji, Sudanu, Burkini Faso, Maliju, Nigeru i nekolicini drugih naroda obnovljeno je nešto više od 20 milijuna hektara zemlje (otprilike 20% cilja). Trenutno, ukupno 21 zemlja domaćin je projekata vezanih uz Veliki zeleni zid s 23 regionalna i međunarodna partnera.

Kampanja Velikog zelenog zida dobila je i dio kritika zbog pokušaja rješavanja problema dezertifikacije pogrešnim sredstvima. Prema Alessandra Gianniniju, klimatologu iz Međunarodnog istraživačkog instituta za klimu i društvo, saharska pustinja formirala se zbog pozicije i toga koliko kiše ima. Količina vegetacije neće promijeniti količinu oborina.

Bez obzira na to, sadnja stabala značit će smanjenje učinaka klimatskih promjena, koje već sada donose manje česte, ali intenzivnije kiše. Šuma bi trebala pomoći smanjiti otjecanje i povećati infiltraciju vode u tlo što rezultira učinkovitijom upotrebom oborina.