5 razloga zbog kojih previše jedemo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Posežete li prečesto za nezdravim grickalicama i često imate osjećaj gladi – možda biste trebali razmisliti o sljedećim savjetima zbog kojih biste mogli popraviti kvalitetu života, ali i smanjiti konfekcijski broj.

1. Premalo sna

Kad ustanete iz kreveta nakon loše i neprospavane noći, hormoni vezani uz apetit već su počeli raditi protiv vas i zbunjivati metabolizam te stvarati osjećaj veće gladi, ali i manjak koncentracije.

Želite li izbjeći želju za slatkim namirnicama kad tehnički uopće niste gladni, stručnjaci savjetuju da pokušate uspostaviti rutinu od 7 do 8 sati sna kako bi se hormoni vratili u normalno stanje.

2. Premalo proteina

Možda zvuči paradoksalno no istina je da ćete punijim tanjurom spriječiti pretjerano konzumiranje hrane tijekom dana. Odaberite namirnice bogate proteinima i kvalitetnim masnoćama kako biste zadržali osjećaj sitost.

Preporučena doza proteina za žene je 46 grama i 56 grama za muškarce, a najbolji izvor proteina su grčki jogurt, bijelo meso i cjelovite žitarice.

3. Izloženi ste stresu

Stres na vrlo podmukao način stvara lažni osjećaj gladi jer se bude hormoni koji uvjeravaju mozak da je u opasnosti i da je potrebno stvoriti zalihu energije kako bi mogao normalno funkcionirati.

Ukoliko još uvijek tražite idalnu metodu za otpuštanje stresa, pokušajte s tjelovježbom, umirujućom glazbom na povratku s posla ili meditacijom na kraju radnog dana.

4. Dehidrirali ste

Lagana dehidracija koju mnogi dožive tijekom radnog dana, često je zamijenjena osjećajem gladi koji prati potreba za konzumiranjem nezdravih namirnica.

Kako biste to izbjegli – prije nego krenete s neplaniranim grickalicama, popijte čašu vode i pričekajte 15-20 minuta kako biste vidjeli jeste li uistinu gladni ili je to bio samo osjećaj žeđi.

5. Preskačete obroke

Najčešći, ali i najlogičniji okidač za konzumiranje hrane kad osjećaj gladni nije stvaran su – neredoviti obroci.

Kako biste to izbjegli, minimalno, svakih 5-6 sati konzumirajte jedan obrok. Ujutro obilan doručak, u podne skromniji ručak i navečer laganu užinu, a međuobroci neka budu sastavljeni od voća, salata i svježih namirnica, prenosi Gloria.hr.