Tekst članka se nastavlja ispod banera
Japan danas obilježava 75. godišnjicu američkog nuklearnog napada na Hirošimu. Bombardiranje je odobrio predsjednik SAD-a Harry S. Truman, a izvelo ga je Ratno zrakoplovstvo SAD-a.
Ovom prilikom je po prvi put u povijesti u ratu upotrijebljeno nuklearno oružje. Sam čin i danas je kontroverzan, makar je njime 2. svjetski rat priveden kraju.
Hiroshima je bio jedan od malobrojnih gradova koji su ostali pošteđeni bombardiranja konvencionalnim oružjem. No bili su predloženi i drugi ciljevi; Kyoto, Yokohama, Niigata pa čak i carska palača u Tokyu.
Hiroshima, koja je tada imala 255.000 stanovnika, je bila glavni stožer generala Hata Shunrokua koji je bio zadužen za obranu južnog dijela države, no većina stanovništva su bili civili.
Dana 31. srpnja SAD je pripremio uransku bombu "Little Boy", tešku 4 tone i dugu 3 metra. S malog zapadnopacifičkog otoka Tiniana 6. kolovoza 1945., u 2:45 ujutro, u pratnji još dvaju bombadera B-29 koji su bili opremljeni uređajima za bilježenje, fotoaparatima i kamerama, poletio je bombarder nazvan Enola Gay. Umjesto uobičajenog tereta konvencionalnih bombi i oružja, u svom spremištu nosio je samo jednu bombu od 4090 kilograma. Odredište ovih aviona bila ja Hirošima udaljena šest sati leta.
U 7 sati po mjesnom vremenu japanski su radari otkrili tri aviona i pokrenuli uzbunu, ali su je onda prekinuli jer su mislili da avion leti tako visoko jer je samo izviđačka letjelica. Pri visini od 9.450 metara je Enola Gay u 8:15 sati izbacila atomsku bombu koja je detonirala na visini od 580 metara. Od eksplozije i nastale vatrene oluje poginulo je između 70.000 i 80.000, ili oko 30 posto ljudi, a od posljedica još 70.000.
Temperatura na tlu u blizini središta eksplozije dosezala je i do 5000 °C. Snažni udarni val, brzine 800 km/h, i plamene oluje uništili su gotovo sve unutar 12 četvornih kilometara. Eksplozija je uzrokovala i vreli gljivasti oblak prašine i krhotina visok 15.250 metara. Posada zrakoplova ni sama nije znala kolike će biti posljedice eksplozije, a dim u obliku gljive vidio se i s udaljenosti od 560 km.
Od 6. kolovoza 1945. godine, kada su SAD bacile atomsku bombu na japanski grad, do kraja te godine u eksploziji i od ozljeda i bolesti uzrokovanih radijacijom stradalo je oko 140.000 ljudi.
U narednim godinama, sve do danas, mnogi preživjeli su umirali od leukemije i drugih bolesti uzrokovanih radijacijom, ali nitko sa sigurnošću ne može reći točan broj žrtava bombardiranja.
Posljednji preživjeli nastavljaju oživljavati sjećanje na napad na Hirošimu i tri dana kasnije na Nagasaki, i to prenose na naredne generacije. Japanske vlasti priopćile su da ima još oko 135.700 preživjelih ali je njihova prosječna starost 83 godine, prenijela je agencija France press.
Od tog napada, nijedan američki predsjednik nije posjetio Hirošimu do 2016. godine, kada je tadašnji predsjednik SAD Barak Obama položio vijenac u memorijalnom parku u tom japanskom gradu.
Tri dana poslije bombardiranja Hirošime, SAD su bacile atomsku bombu “Fat Man” na Nagasaki, gdje je stradalo oko 74.000 ljudi, poslije čega je Japan kapitulirao 15. kolovoza.
Rat je službeno završen dva tjedna kasnije, 2. rujna 1945. godine. U trenutku napada, u Hirošimi je živjelo 350.000 ljudi, od čega 40.000 vojnog osoblja. Danas taj grad ima oko 1,2 milijuna stanovnika.
Prema nekim procjenama, u napadima na Hirošimu i Nagasaki stradalo je više od 220.000 ljudi.
Svake godine u Hirošimu se uputi 10 milijuna origamija ždralova, ptica koje u Japanu predstavljaju simbol dugovječnosti i besmrtnosti.
