Koliko ste vi nesigurni?

Ako redovito koristite ovih 8 izraza, nesigurniji ste nego što mislite

Budimo iskreni, svi imamo trenutke sumnje u sebe. Ali kad se ti trenuci pretvore u obrazac koji se ponavlja, to može biti znak dublje nesigurnosti.
Lifestyle / Flash | 14. 06. 2024. u 11:24 Bljesak.info | M.K.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stvar je u tome što naše riječi često odaju naše osjećaje, čak i kada ih pokušavamo sakriti, prenosi Hack Spirit. Dakle, ako redovito koristite određene izraze, mogli biste biti nesigurniji nego što mislite. U ovom članku ćemo istražiti 8 fraza koje bi mogle otkriti vašu skrivenu nesigurnost. I ne brinite, jer je priznavanje ovih nesigurnosti prvi korak prema njihovom prevladavanju.

1. "Žao mi je, ali..."

Svi se ispričavamo kad je potrebno, i to je normalna stvar. Ali jeste li ikad primijetili koliko često kažete "oprosti"?

Nesigurni ljudi skloni su se pretjerano ispričavati, čak i za stvari za koje nisu krivi. To je poput obrambenog mehanizma, koji pokušava izbjeći sukob ili kritiku prije nego što se uopće dogodi.

Fraza "Žao mi je, ali..." često se koristi kao preteča izražavanja mišljenja, kao da ste na neki način u krivu što imate vlastite misli. Iako je važno biti pristojan i pun poštovanja, stalno se ispričavanje može činiti da izgledate nesigurno.

Dakle, kad sljedeći put kažete "Žao mi je, ali...", odvojite trenutak da razmislite je li isprika doista potrebna. Možda ćete jednostavno otkriti da je vaše mišljenje valjano i da ne treba započeti s isprikom.

2. "Ima li to smisla?"

Bit ću iskren, uhvatio sam se kako koristim ovu frazu više puta nego što bih želio priznati. Nakon što sam nešto objasnio, često bih se bacio na pitanje "ima li to smisla?" na kraju.

Naravno, želimo biti sigurni da komuniciramo učinkovito, a provjera razumijevanja nije nužno loša stvar. Ali kada se koristi pretjerano, može otkriti nedostatak povjerenja u našu sposobnost da se jasno izrazimo.

Na primjer, znao sam dodati "ima li to smisla?" nakon što sam podijelio svoje ideje na timskim sastancima. S vremenom sam primijetio da se ta fraza više odnosi na moju vlastitu nesigurnost nego na jasnoću mog objašnjenja. Bilo je kao da sam tražio potvrdu za svoje misli, a ne samo provjeravao razumijevanje.

Stoga, ako redovito koristite ovu frazu, razmislite provjeravate li doista razumijevanje ili jednostavno izražavate sumnju u sebe. Možda ste sposobniji nego što sebi pripisujete.

3. "Nisam stručnjak, ali..."

Izraz "Nisam stručnjak, ali..." često se koristi kao odricanje od odgovornosti prije dijeljenja mišljenja ili misli. To je način da se umanji naše znanje ili sposobnosti prije nego što smo se uopće izrazili.

Zanimljivo je da je istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Personality and Social Psychology pokazalo da su pojedinci koji podcjenjuju svoje sposobnosti ili znanje često kompetentniji od onih koji ih precjenjuju. Ovaj fenomen, poznat kao Dunning-Krugerov efekt, sugerira da ako sumnjate u svoju stručnost, možda zapravo znate više nego što mislite.

Dakle, sljedeći put kada budete u iskušenju da svoje misli izrazite riječima: "Nisam stručnjak, ali...", sjetite se da su vaši uvidi vjerojatno vredniji nego što im pripisujete.

4. "Nije bilo ništa, stvarno"

Koliko često umanjujete vrijednost svojih postignuća? Odbijate li komplimente odbacivajući ih sa "Nije bilo ništa, stvarno"? Podcjenjivanje vaših postignuća i odvraćanje pohvala čest je znak nesigurnosti. Kao da vam je neugodno priznati vlastitu vrijednost ili se bojite ispasti hvalisavi.

Ali evo u čemu je stvar - u redu je prihvaćati komplimente i pripisivati si zasluge za svoja postignuća. To ne znači da ste arogantni; to znači da ste sigurni u svoje sposobnosti i da možete prepoznati vlastitu vrijednost. Dakle, sljedeći put kad vam netko da kompliment, pokušajte ga ljubazno prihvatiti umjesto da ga odbacite. Zaslužili ste ga. Vjerujte u sebe i kako bi to radili i drugi.

5. "Volio bih da mogu biti sličniji..."

Uspoređivati se s drugima zamka je u koju mnogi od nas upadaju. Mislim, tko nije pogledao tuđi život i pomislio: "Volio bih da mogu biti sličniji njima"?

Ali vidite, kad se neprestano uspoređujemo s drugima, ne priznajemo vrijednost svojih jedinstvenih iskustava, vještina i kvaliteta. Fokusiramo se na ono što nam nedostaje umjesto da cijenimo ono što imamo.

Istina je da ste dovoljni takvi kakvi jeste. Vi imate vlastite snage i talente i ne postoji nitko drugi poput vas na svijetu. Dakle, umjesto da želite biti netko drugi, pokušajte slaviti tko ste i što donosite za stol. U redu je diviti se drugima, ali ne dopustite da se zbog toga osjećate manje vrijednim.

6. "Ne smeta mi"

Ovo je izraz koji sam često koristio, posebno u situacijama kada nisam želio počinjati raspravu. "Gdje želiš jesti?" "Nemam ništa protiv." "Koji film želiš gledati?" Nisam želio riskirati sukob ili neslaganje, pa bih često potiskivao vlastite želje.

"Pustiti se" ponekad je sjajno, ali stalno odbacivanje vlastitih preferencija može ukazivati na nedostatak samopoštovanja ili strah od odbijanja. Važno je upamtiti da je i vaše mišljenje važno. U redu je izraziti svoje preferencije i obznaniti svoje želje. Uostalom, imate pravo sudjelovati u odlukama koje vas se tiču.

7. "Samo sam  imao sreće"

Pripisivanje uspjeha sreći, a ne vlastitom trudu i vještini još je jedan čest znak nesigurnosti. Kao da omalovažavate vlastite sposobnosti i trud.

Izraz "posrećilo mi se" često se koristi kad nam je neugodno priznati da smo zaslužni za naša  postignuća. Kao da se bojimo da bismo mogli djelovati arogantno ili da bi drugi mogli pomisliti da nešto ne zaslužujemo.

Ali evo u čemu je stvar - u redu je prepoznati i prihvatiti da ste zaslužili svoj uspjeh. Naporno ste radili, a to nije samo sreća. Dakle, sljedeći put kad se nađete da svoja postignuća pripisujete sreći, sjetite se odati zasluge onome tko ih zaslužuje– sebi.

8. "Što ako ne uspijem?"

Ova fraza je odraz naših najdubljih strahova i nesigurnosti. Strah od neuspjeha može biti paralizirajući, sprječavajući nas da riskiramo ili isprobavamo nove stvari.

Ali neuspjeh nije neprijatelj. Zapravo, kroz neuspjeh učimo i rastemo. Svaki pad je prilika za rast, svaka pogreška naučena lekcija.

Dakle, umjesto pitanja "Što ako ne uspijem?", pokušajte pitati "Što ako uspijem?" ili "Što mogu naučiti iz ovoga?". Sve je u tome da promijenite svoju perspektivu i vidite neuspjeh kao odskočnu dasku do uspjeha, a ne nepremostivu prepreku. Na kraju krajeva, najveći rizik je ne preuzeti nikakav rizik.

 

 

Kopirati
Drag cursor here to close