Alarmantan porast temperature na Balkanu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) objavilo je Studiju o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu koja ukazuje na alarmantan porast temperature na cijeloj teritoriji sa zabilježenim porastom od 1,2ºC u skoroj budućnosti koja će neminovno i dalje rasti za 1,7ºC do 4,0ºC pa čak do kraja stoljeća i premašiti 5,0ºC, ovisno od rezultata globalnih nastojanja da se smanji emisija stakleničkih plinova.

Analize klimatskih promjena u regiji, generalno, potvrđuju da su zdravlje ljudi, sigurnost i kvalitetu života u velikoj mjeri osjetljivi na prirodne nepogode i gubitke uslijed vremenskih prilika, a utvrđeni su i sektori u kojima će se osjetiti njihov najveći utjecaj:

• poljoprivreda (smanjenje kvaliteta hrane, erozija i degradacija zemljišta, itd.);
• šumarstvo (visok rizik od rasprostranjenog propadanja šuma, isčezavanje postojećih taksona, itd.);
• vodni resursi (manjak vode za piće, itd.); i
• zdravlje ljudi (veća učestalost toplotnih udara, prodor novih vektorskih zaraznih bolesti, itd.)

Osim toga, podaci o klimatskim promjenama u regiji Zapadnog Balkana ukazuju na ''napredovanje suptropske klime dalje na sjever, pri čemu će priobalna i južna područja biti veoma vruća i suha tijekom ljetnog perioda, čije će se trajanje, prema očekivanjima, produžiti za jedan do dva mjeseca u periodu od skore budućnosti do kraja stoljeća''.

Prema istraživanju javnog mnijenja i gospodarstvenika, Balkanski barometar za 2017. godinu, koje provodi Vijeće za regionalnu suradnju, 73% ljudi u regiji smatraju da su klimatske promjene problem. U tom pogledu nastavlja se uzlazni trend zabilježen 2015. godine, sa 77% poduzeća u regiji koja su rekla da su poduzela određene mjere ili aktivnosti u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okolinu, dok je njih 21% priznalo da ne rade ništa da umanje rizik po okoliš, priopćeno je.

U studiji je iznesen niz preporuka za smanjenje tereta koji je na pojedinačnim ekonomijama Zapadnog Balkana u pogledu rješavanja pitanja vezanih za klimatske promjene, a posebno s obzirom na nedostatak ljudskih resursa i drugih kapaciteta, kroz unaprjeđenje i usredotočenje na regionalnu suradnju. 

Kao kandidati i potencijalni kandidati za pristupanje Europskoj uniji (EU) sve ekonomije Zapadnog Balkana su motivirane da poštuju Pariški sporazum i ostvare ciljeve smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2020, odnosno 2030. godine koje je postavila EU, kao i da povećaju energetsku učinkovitost i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Ekonomije Zapadnog Balkana su u tom cilju utvrdile prioritete u prilagođavanju klimatskim promjenama i ublažavanju njihovog utjecaja te nastavljaju da sa Vijećem za regionalnu suradnju rade na rješavanju pitanja vezanih za klimatske promjene i zaštitu okoliša kroz Regionalnu radnu grupu za okoliš (RWG Env).    

Studija je dio aktivnosti Vijeća za regionalnu suradnju na provođenju strategije rasta ''Jugoistočna Europa 2020'' (JIE 2020) u sklopu Regionalne radne grupe za okoliš.

Regionalna radna grupa za okoliš koju vodi Vijeće za regionalnu suradnju je međuvladina platforma namijenjena koordiniranju važnih regionalnih inicijativa i projekata u oblasti okoliša i klimatskih promjena, priopćeno je.

Surađuje sa resornim ministarstvima, predstavnicima različitih regionalnih i međunarodnih organizacija, projekata, agencija za okoliš i partnerskih organizacija iz regije i Europske unije. Radna grupa koordinira aktivnostima vezanim za tri glavna regionalna projekta koja se bave otpornošću transportne infrastrukture na klimatske promjene, povezanošću vode, energetike, hrane i ekosistema i biološkom raznolikošću.