Očuvanje biodiverziteta

BiH država s najnižim postotkom zaštićenih prirodnih područja u Europi

Lifestyle / Flash | 05. 10. 2016. u 12:15 Z.D.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina država je s najnižim postotkom zaštićenih prirodnih područja u Europi, a putem projekta Ujedinjenih naroda to bi moglo biti promijenjeno u sljedeće tri godine.

Cilj je stupanj zaštićenih područja s tri povećati na 17 posto.

Projekt pod nazivom "Postizanje očuvanja biološke raznolikosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima i izgradnju kapaciteta za zaštitu prirode u BiH", financiran je i odobren od Globalnog fonda za okoliš (GEF), a bit će implementiran putem projekta Ujedinjenih naroda za okoliš/životnu sredinu (UNEP) u saradnji s nadležnim ministarstvima u BiH.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo Feni je kazala da bi rezultati projekta trebali dati smjernice kako nastaviti dalje sa zaštićenim prirodnim područjima i koja područja treba zaštititi.

''Jako je važno da se podigne svijest o takvim područjima koja su vrlo važna za očuvanje prirodnih, ali i društvenih i ekonomskih resursa'', istaknula je Đapo.

Navodi da Sarajevska županija prednjači po broju zaštićenih područja, a da su Bijambare, koje godišnje imaju desetke tisuća posjetitelja, pokazatelj isplativosti zaštite.

Pojašnjava da u zaštićenom području nije stroga zabrana gradnje, naprotiv, moguća je u svrhu promocije mjesta i jačanja turizma.

Pomoćnica ministra za zaštitu životne sredine u Republici Srpskoj Svjetlana Radusin također naglašava da će projekt, osim zaštite prirode, donijeti i niz ekonomskih prednosti.

Istaknula je da će se konačno u BiH početi štititi endemične vrste i brojna zanimljiva staništa životinja i biljaka.

Osim toga, bit će određen stupanj ugroženosti određenih vrsta.

Izvršni partneri i osnovni korisnici projekta, u skladu sa svojim nadležnostima za zaštitu prirode, jesu Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Drugi predloženi ključni akteri u pripremi i provođenju projekta su Republički zavod za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, Fond za zaštitu okoliša FBiH, te čitav niz akademskih institucija i nevladinih organizacija uključenih u pitanja biodiverziteta.

Kopirati
Drag cursor here to close