Birdwatching, najbrže rastuća grana turizma, najveći potencijal ima u Hutovu blatu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Područje Parka prirode Hutovo blato, koje se nalazi u Čapljini, jedinstveni je krajobraz rijetkih životinjskih i biljnih vrsti. Zaštićeno područje nekad je brojalo preko 400 ptica, a sada razvija posebnu granu turizma.

Pojam ''birdwatching'' odnosno promatranje ptica u Hercegovini se pojavio prije 15 godina, točnije 2005. godine. Jedna od atraktivnosti ove turističke ponude je činjenica da su ptice najaktivnije u vrijeme turističkog zatišja, u proljeće, jesen i zimu.

Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal u raznolikosti ptičjih vrsta od jadranske obale preko planinskog lanca sjevera Hercegovine i juga Bosne. Kada je riječ o ''birdwatchingu'' posebno mjesto u toj raznolikosti pripada Parku prirode Hutovo blato koje se nalazi u Čapljini. Hutovo blato posjeduje neke najzanimljivije rijetke i ugrožene vrste poput patke gnjorke i malog vranac kojeg još zovu kaloser ili kormoran.

U razgovoru s Nikolom Zovkom, ravnateljem Parka prirode Hutovo blato doznali smo što sve Hutovo blato dobiva ''birdwatchingom''.

''Prvenstveno smo izgradili dvije kućice za promatrače te osim toga imamo odgovarajuća plovila s kojima promatramo ptice. Imamo nešto opreme za promatrače i osmislili smo vodič u kojemu smo opisali sve vrste koje se tu mogu vidjeti. Nakon što smo upisani u Ramsarsku konvenciju, ukinut je lovni turizam i nakon toga posvetili smo se promatranju ptica. Osmislili smo to kao jednu od aktivnosti no ono što je sada ''problem'' je što u ovoj grani turizma još uvijek nema dovoljno masovnosti. Mi smo posjetili Svjetski sajam promatrača ptica u Londonu i vidjeli da postoji značajna populacija ljudi koja je istinski zainteresirana za promatranje ptica, no njihov dolazak zahtjeva kvalitetnu turističku ponudu koja za sobom vuče odličnu gastronomsku ponudu i smještajne kapacitete koje mi, nažalost, za sada nemamo'', kazao je Zovko.

Promatranje ptica može se provoditi tijekom cijele godine, no najzanimljivije je da aktivnosti budu zimi kada u Hutovu blatu bude jako puno ptica, što je odmah i veća atrakcija za promatrače.

Jako važno je znati da se ptice promatraju tijekom jutra i večeri, pošto po danu odmaraju i potrebno ih je tražiti. U Hutovu blatu postoji oko 80 vrsta gnjezdarica, a tu na zimovanje dođe oko 180 vrsta sa sjevera.

Od ''birdwatching-a'' može živjeti cijela lokalna zajednica

Ravnatelj Zovko ističe kako ''birdwatching'' za sobom vuče i ostale grane turizma od koje može živjeti cijela lokalna zajednica.

''Jasno je kako ova grana turizma za sobom povlači turističke destinacije u blizini, gastronomiju i smještajne kapacitete. Ovo je idealna prilika za sve domaće lokalne proizvođače da zarade te bi svakako potaknulo cijelu zajednicu da radi i da od ''birdwatchinga'' i promatrača ima korist. Treba nam biti jasno kako promatrači dolaze najviše iz Europskih zemalja, ali bude i Amerikanaca. Do sada je bilo najviše promatrača iz Njemačke, a razlog tome je što imaju ekološku udrugu koja je posvećena isključivo pticama. Jako su dobro obaviješteni o svim potencijalima koje nudi Hutovo blato i moram priznati da oni imaju samo riječi hvale kad nas posjete, pa zbog toga sa sigurnošću mogu reći da bi od birdwatchinga cijela zajednica uživala neku korist'', zaključio je Nikola Zovko, ravnatelj Parka prirode Hutovo blato.

U posljednje vrijeme najbrže rastuća grana turizma je upravo ''birdwatching''. Hutovo blato ima tu pogodnost da je priznato mjesto ptica močvarica i zimsko odredište, sa pet jezera i rijekom Krupom te je zbog toga veliki potencijal za ''birdwatching''.

Dragan Bradvica, voditelj podružnice Turističke zajednice HNŽ za Čapljinu i Stolac kazao je da zaljubljenici u ''birdwatching'' mogu uživati u Hercegovini.

''Birdwatching je jedno vrijeme išao odlično, no zbog korona virusa sve je u stagnaciji pa tako i ova grana turizma. Kada je riječ o promatranju ptica tu dolazimo do dijela kojeg preuzimaju lovočuvari Parka prirode. Kada dođete i krenete na promatranje s vama idu lovočuvari koji će vam reći i pokazati gdje se ptice točno skupljaju. Ovdje se može dovesti veliki broj turista koji će biti oduševljeni prirodom i promatranjem ptica. Treba raditi na tome da se podigne ekološka svijest ljudi i da se vrati osjećaj prema prirodi. Smatram da se od birdwatchinga može uzeti lijep dio kolača, a sve što je potrebno u vezi toga je dobra organizacija, a ova vrsta turizma svakako to zaslužuje'', zaključio je Bradvica.

Zaštita ptica i njihovih staništa

Do 1992. godine promatranjem ptica bavili su se rijetko pojedinici, a i to se vrlo malo znalo jer u BiH nije postojalo društvo koje bi okupljalo ljubitelje ptica, izuzev uzgajivača ptica i golubara. Nakon osnivanja Ornitološkog društva ''Naše ptice'' započelo je okupljanje ornitologa i ornitofila.

O aktivnostima društva i važnosti ''birdwatchinga'' u našoj zemlji govorio je dr. Dražen Kotrošan, predsjednik Ornitološkog društva ''Naše ptice''.

''Jedna od glavnih aktivnosti Društva, uz proučavanje i zaštitu ptica i njihovih staništa, bilo je popularizacija promatranja ptica (birdwatching). Od početka naše Društvo je zagovaralo birdwatching kao novi aspekt turističke ponude kod nas. Značajniji pomaci se osjete u posljednjih 10-ak godina, tijekom kojih broj promatrača ptica raste gotovo svakodnevno. Osobito je veliki broj onih koji se bave fotografiranjem ptica. U svakom slučaju možemo se pohvaliti da je naše Društvo jedan od pokretača razvoja birdwatchinga u našoj zemlji. Malo je zemalja u Europi koje imaju tako zanimljivu povijest, prirodnu i kulturnu raznolikost kao BiH. Kod nas se čak nalaze i mjesta na koja mi i ne obraćamo mnogo pažnje, i koja su pretvorena u nelegalna odlagališta otpada, kao što je slučaj sa dijelom zapuštenog kamenoloma kod Mostara, gdje se na jednom mjestu mogu vidjeti na stotine pčelarica i bregunica - a to je prizor od kojeg npr. jednom promatraču iz Belgije prosto zastaje dah'', ističe dr. Kotrošan te dodaje:

''I prije korona virusa strani turisti su dolazili radi birdwatchinga. Od presudnog značaja je bio trenutak kad je naš član Denis Bohm, Mostarac koji danas živi u Londonu, pokrenuo vlastitu agenciju pod nazivom "Wild Herzegovina" i počeo organizirano dovoditi birdwatchere iz Velike Britanije. I naravno uvijek je bilo i pojedinaca koji bi prolazili kroz BiH i pisali nam sa molbom da im damo savjete i prijedloge gdje mogu promatrati određene vrste ptica'', kazao je dr. Dražen Kotrošan, predsjednik Ornitološkog društva ''Naše ptice''.

Birdwatching kao granu turizma u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu prihvatile ni državne, ni entitetske, pa čak ni lokalne zajednice i to je jedan od većih problema za razvoj turističke grane.

''Birdwatching kao grana turizma u BiH ima veliku budućnost, a mi organizirano radimo u tom pravcu već skoro dva desetljeća. Birdwatching je jednom rečenicom prepoznat u Strategiji za razvoj turizma FBiH. Na Hutovom blatu, koje možda ima najveće potencijale, ali još uvijek nedovoljno razvijene, smo pokrenuli program prstenovanja ptica koji bi se mogao vezati uz posjete turista, ali i edukaciju najmlađih o pticama i na taj način dobijati nove promatrače ptica. Uz malo ulaganja i druga područja mogu razviti ture za posmatrače ptica, a u tom smislu Ornitološko društvo sa svojim iskustvom i imenom koje je steklo u međunarodnim ornitološkim krugovima uvijek biti spremno da se uključi u programe razvoja birdwatchinga u Bosni i Hercegovini i promociju pojedinačnih programa'', zaključuje Kotrošan.

U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj mjesta gdje se aktivno može provoditi ''birdwatching''. Neka od tih mjesta su močvarna područja poput Hutova blata, Buškog jezera, Livanjskog polja i drugih krajiških polja do planinskih područja.