Bljesak u Muzeju kanabisa: Mi smo oldskul narodi pa pušimo samo joint, ali konoplja je puno više od tog

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije nepuna dva mjeseca u Zagrebu je otvoren prvi hrvatski muzej kanabisa, točnije konoplje, i prvi je to muzej posvećen ovoj neobičnoj  i kontroverznoj biljci, ne samo u Hrvatskoj, nego i ovom dijelu Europe.

Muzej se prostire na više od 250 četvornih metara, sadrži dvije etaže, osiguran je parking za sve posjetitelje, a nalazi se, zanimljivo, u Petrinjskoj ulici, i to preko puta zgrade Ministarstva unutarnjih poslova gdje je glavna policijska uprava.

Razgled, posjet i razgovor Muzeju kanabisa, dogovorili smo s njegovim osnivačem, Tvrtkom Kračunom, dugogodišnjim marketinškim stručnjakom i suvlasnikom popularnog Hempsa, specijaliziranog trgovačkog lanca koji prodaje proizvode na bazi konoplje.

Muzej preko puta glavne policijske postaje

Iako ulaznice koštaju 50 kuna, ljubitelje konoplje, zasigurno će razveseliti i to da su ulaznice dizajnirane, ustvari, kao – rizle s filterima.

Nama ulaznice ipak nisu bile potrebne. Kračun nas je dočekao i izdvojio nešto manje od dva sata provodeći nas kroz zaista impresivan muzejski postav koji je sastoji od deset različitih tematskih dijelova. Od povijesti kanabisa, uzgoja, djelovanja na ljudski organizam, rekreativne upotrebe, pa sve do proizvoda od konoplje – i nisu to samo slastice i lizalice, nego tenisice, beton, užad.

“Ovo je najmoderniji kanabis muzej u ovom dijelu Europe. Sličan postoji još samo u Los Angelesu, sličan tako da tako dubinski ulazi u priču: od same morfologije, povijesti, načina upotreba, pa sve do mini laboratorija koji razbijemo, segmenata za uzgoj. Ovo je i interpretacijski centar unutar kojeg radimo radionice, dokumentarce, želimo educirati najširu javnost“, rekao je za Bljesak.info Tvrtko Kračun, osnivač Muzeja kanabisa u Zagrebu koji je zaslužan i za cjelokupni izložbeni postav.

U Muzeju kanabisa tako, dodaje Kračun, možemo naučiti što je zapravo kanabis, odakle ta biljka potječe, saznati da je dvodomna, odnosno, da ima ženski i muški spol, da se cvjetovi ženske biljke koriste za pušenje.

“Kanabis je puno više od samog pušenja“

“Osnovna intencija je da ljudi spoznaju na koje sve načine možemo koristiti konoplju koja ima univerzalnu primjenu, medicinska upotreba,  od tekstilne, prehrambene, građevinske industrije, biogoriva. Kanabis je puno više od samog pušenja“, dodaje Kračun.

Muzejski postav organiziran na dvije etaže podijeljen u nekoliko prostorija donosi, zapravo, povijest kanabisa, tematizira njegovu prošlost, ali je naglasak na budućnosti – primjeni u širokim sferama života i gospodarstvo.

“Bavimo se povijesti, brojkama, time kako izgledaju tržišta u brojevima gdje je legaliziran. Primjerice, američko tržište kanabisa vrijedilo je 2 milijarde dolara, a za 2025. godinu prognoziraju da će vrijediti20 milijardi. Kanabis ima potencijal biti pokretač eko sustava. Koliko bi se novih trgovina otvorilo, radna mjesta za digitalnu, reklamnu industriju, to bi bio cijeli novi sustav“, ističe.

U Hrvatskoj je, kao i ostalim zemljama članicama Europske unije, moguće prodavati ono što je legalizirano, a to su proizvodi na bazi konoplje sa 0,2 %THC-a.

“Ne smijemo prodavati CBD u hrani, ni u čokoladicama, napitcima, jer on još uvijek nije dovoljno istražen. Malo je to bizarno budući da ljudi kanabis konzumiraju tisućama godina. Sada farmaceutska industrija predlaže sintetički CBD“, dodaje.

Ukazuju i na učinke zloupotrebe i pretjerane konzumacije

Tržište, smatra Kračun, ide manje-više u nekom dobrom smjeru premda Hrvatska kasni.

“Mi kasnimo za svijetom, ali postoje neki pomaci. Malta je u prosincu 2021. legalizirala, Njemačka ima plan uskoro, a to možda potakne i druge zemlje. Budućnost je i u tzv. kanabis turizmu ali za takvo nešto treba reagirati što je prije jer kada bude legaliziran u svim europskim zemljama, neće biti tolika potražnja za njim čime se smanjuje i sužava mogućnost same zarade u Hrvatskoj, ali i profita koji bi država neminovno imala“, objašnjava.

U Muzej dolaze i turisti i domaći ljudi svih generacija, a trude se, u suradnji s MUP-om Hrvatske, organizirati i edukativne seminare i radionice na kojima tinejdžersku populaciju upoznaju s negativnim učincima konzumacije kanabisa.

“Ukazujemo na negativne učinke zloupotrebe i pretjerane konzumacije i to temeljem znanstvenih analiza, od problema s dugoročnom i kratkoročnom memorijom, potencijalnim razvijanjem anksioznosti i depresije uslijed intenzivne dugogodišnje konzumacije jer je dokazano da oni koji ga koriste svakodnevno dugo godina razvijaju neku vrstu anksioznosti“, pojašnjava.

Na drugoj etaži su tri zasebne sobe koji tematiziraju upotrebu kanabisa u medicinske svrhe i utjecaj na ljudski organizam i zdravlje, potom endogenu upotrebu kanabisa u svrhu pušenja.  U staklenim su vitrinama eksponati proizvoda na bazi kanabisa iz cijelog svijeta gdje je legaliziran.

“Mi smo oldskul narodi, pa koristimo samo joint“

“Na tržištima gdje je legalan, ljudi ne koriste samo joint. Mi smo na ovim prostorima oldskul narodi, pa nam je to jedina asocijacija, ali u SAD-u su, recimo, čokoladice i browniesi broj jedan“, ističe.

Kada pušimo joint, pojašnjava, pušimo ustvari suhi ženski cvijet konoplje, a kad pušimo hašiš, pušimo same trihone koje sadrži taj THC.

“Ušećete u polje konoplje, uberete rukama, trljate to među rukama i na dlanovima vam ostaju smolaste žlijezde koje se lijepe, to se skida nožem, mota u glisticu i to su visoko koncentrirani trihoni koji sadrže CBD, THC“, dodaje.

S Tibetanskih visoravni

Konoplja je, zapravo, dočekala ljude, a ne oni nju, naglašava, pa podsjeća da je nastala evolucijom i potječe s Tibetanskih visoravni i stara je nepunih 30 milijuna godina.

“Bila je jedna od prvih pet kultura koje su ljudi uzgajali kada su prestali biti nomadi i počeli se, tako stacionirani u nastambama i selima, baviti stočarstvom i ratarstvom. Sadnja konoplje je tada bila isključivo za prehranu. Iz konopljinog smjena se radilo brašno, bogato proteinima, vlaknima i omega 3 masnim kiselinama. Postoje i pisani tragovi o tome iz sela Pang Po, 4 godine prije Krista“, govori.

Od listova je moguće napraviti čaj jer se oni, u pravilu, ne puše, ili određeni shakeovi.

“Što se medicinske upotrebe tiče, kanabis kontrolira izrazito puno stvari i uspostavlja ravnotežu ljudskog organizma. Majčino mlijeko puno je kanabinoida, spojeva iz kanabisa kojih u biljci ima preko stotinu i različitog su djelovanja“, kaže Krčun i podsjeća kako se kanabis koristi u liječenju brojnih bolesti i stanja.

“Kod nas se jako puno na crnom tržištu prodaje kanabisovo ulje, s njime ljudi liječe razne tegobe, kupuju ga, koliko mi je poznato, čak i kada obolijevaju od karcinoma“, rekao je.

Cijena tog ulja na crnom tržištu u BiH seže iznad tisuću konvertibilnih maraka.

Biogorivo, užad za jarbole, beton, papir, čak i plastika od konoplje

“Prve levisice bile su od konoplje, Gutenbergova Biblija, prva knjiga ikad tiskana bila je na papiru od konoplje, Amerika ne bi bila otkrivena 1492. godine da se od konoplje nisu mogla izraditi užad i jedra za jarbole. Jako puno kozmetike, ulje, brašno, različiti proizvodi u industriji hrane. Po hektru konoplja daje više biogoriva, dobra je kao pročišćivač tla jer apsorbira 4 puta više ugljikovog dioksida od drveća, radi se čak i plastika“, navodi.

Poznat je i konopljin treset koji se u građevinu koristi za ispunu, nije nositelj gradnje, ali je izuzetno dobar izolat i vatrootporan.

“Ljudi u našim trgovinama jako puno kupuju gel na bazi konoplje protiv bolova, djeluje kao Voltaren, s tim što je potpuno prirodan“, rekao je.

Budućnost u kanabis turizmu

Zagreb je, dodaje, bio prvi grad u Europi po tjednoj konzumaciji kanabisa 2019. godine.

“Kanabis turizam može biti poprilično velika stavka u punjenju proračuna, ali za to  treba promptno reagirati dok je aktualno i pobrati vrhnje, jer danas-sutra kada svi legaliziraju, a mi ćemo vjerojatno zadnji, nikome neće biti u toj mjeri interesantno. Bit će svakodnevna pojava u svim državama i izgubit će tu draž i mogućnost prihoda u toj mjeri“, rekao je i dodao kako država, u tom slučaju, ima i ogroman ekonomski benefit.

“Oregon je jako dobro iskoristio porezni novac iz ove industrije, 10 posto ide na prevenciju, 10 posto na zdravstvo, školstvo“, ističe.

Imaju, ističe, i odličnu suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, a djelatnicima MUP-a nude besplatne ulaznice za posjet Muzeju.

Jugoslavija je bila treća najveća uzgajivačica konoplje na svijetu

“Na našu inicijativu uskoro će biti održan i novi niz radionica edukativnog karaktera o prevenciji. Često dolaze i inače u kontrole, razgovore, ali su zaista susretljivi. Želimo dotaknuti baku na obroncima Dinare da shvati da joj ta konoplja može poboljšati život u nekom aspektu“, dodaje.

Jugoslavija je svojedobno, govori, bila treća zemlja uzgajivač konoplje na svijetu.

“Na našim prostorima narodi tako dugo žive s konopljom, a naš cilj je javnost educirati o tome. Ne nagovaramo na konzumaciju, nego iznosimo znanstvene činjenice, stavljamo naglasak na znanost, medicinu i gospodarstvo“, zaključio je Tvrtko Kračun, vlasnik i osnivač prvog Muzeja kanabisa u Hrvatskoj.

Laboratorij za uzgoj kanabisa u Muzeju

U Muzeju kanabisa je i šator sa svom popratnom opremom u kojem se nalazi i biljka konoplje nazvana 'baka' koja je do sad služila u industrijskom procesu kloniranja, a mirovinu je odlučila provesti upravu u Muzeju.

Foto: Bljesak.info / Bljesak u Muzeju kanabisa

Unutar ovog laboratorija su i pravi eksponati, paneli s objašnjenjima o sadnji i uzgoji, kao i profesionalni CollTube sustav za ventalaciju. Sinoć su u Muzej, uz 'zeleno svijetlo' Ministarstva poljoprivrede, pristigle sadnice industrijske konoplje i to krajnjim kupcima bez da moraju biti članovi udruga, imati OPG, tvrtku. Sorta je Santica 27, s biljnom putovnicom i dostupna je u Muzeju – potpuno legalno.