Bolje izostajat s posla nego bit radoholičar

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Radoholičari su štetniji po firme nego zaposleni koji izostaju s posla, tvrde francuski analitičari, uz obrazloženje da su skriveni troškovi zbog pretjeranog ostajanja na poslu, koji dovode do ozlijeda na radu i psihičke nestabilnosti, daleko veći nego u slučaju odsustva.

"Bolest" suvremenog društva, ovisnost o poslu koja se obično vezivala za Japanace, proširila se i na europski kontinent posebno u vrijeme posljednje finacijske krize koja je počela 2008, kada su zaposleni zbog straha od gubitka posla ostajali i po 12 i više sati na poslu, piše list Figaro.

Francuski analitičar Mathew Poirot, osnivač konzultantske kuće Midoari Consulting, navodi da je 2012. godine u Francuskoj 4,53 posto zaposlenih izostalo sa posla, dok je stopa onih koji su prekovremeno radili daleko veća, i iznosi između 6,34 do devet posto.

Ovaj francuski stručnjak za kvalitetu života na radu procjenjuje da skriveni troškovi zbog pretjeranog ostajanja na poslu, koji dovode do ozlijeda na radu i psihičke nestabilnosti, Francusku godišnje koštaju između 14 i 25 milijadi eura, dok izostanci sa posla koštaju u prosjeku oko devet milijadi eura, prenosi Tanjug.

U Španjoslkoj više od 12 posto populacije pati od radoholizma, a osam posto zaposlenih radi više od 12 sati dnevno. Svaki sedmi zaposleni Švicarac pati od depresije usred premora na poslu, prenosi Figaro.