Brod na kojem je dogovoren Prvi svjetski rat trune u Hrvatskoj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nedaleko od Splita, u kojem je provela veći dio svog nevjerojatnog životnog vijeka, uz sam rub ribarske luke u Brižinama, od države, javnosti i povjesničara stoji čuvena "Istranka", brod na kojem su moćni europski carevi dogovorili početak Prvog svjetskog rata.

Da plovi, mogla je biti povijesni raritet prvog reda.

Hrvatsko ministarstvo kulture godišnje izdvaja neku sitnu lovu, ali to ni blizu nije dovoljno da bi "Istranka" dobila zasluženi status. Takav status podrazumijeva potpunu obnovu jedinog preostalog broda velike flote Austrougarskog carstva koja je nestala u vihoru povijesti.

Da nije entuzijazma radnika Hrvatskog pomorskog muzeja na Gripama, vjerojatno bi ležala negdje na dnu mora. U Brižinama ovaj brod nevjerojatne povijesti stoji uz operativnu obalu, zaštićen od kiše i valova. Radi se preventivna zaštita trupa koji je u iznenađujuće dobrom stanju s obzirom da je izgrađen davne 1896. godine.

Za one koji ne znaju, ovaj 44 metra dugi brod obitelji Habsbourg građen je od prvoklasnog češkog čelika. Slavna povijest "Istranke" uglavnom je znana i nebrojeno puta ispisana. No, valja podsjetiti na neke crtice iz osobne karte broda, prenosi portal Morska.hr.

Prema nekim povijesnim izvorima, prije početka Prvog svjetskog rata na "Istranci", usidrenoj ispred dvorca Miramare u Trstu, sastali su se njemački car Vilim i Franjo Ferdinand. Navodno su u salonu broda dogovarali kakve vojne poteze izvesti ako dođe do velikog rata, a sve je upućivalo na to da je sukob neizbježan. Također, na "Istranci" je prvi put na Jadranu upotrjebljena bežična radiotelegrafija.

Nakon sarajevskog atentata, na palubi "Istranke" prevezeni su posmrtni ostaci prestolonasljednika Ferdinanda i njegove supruge Sofije.

Malo je poznato da je "Istranka" bila i zapovjedni brod Jugoslovenske ratne mornarice od 1954. do 1958. godine.

S obzirom da vrlo brzo kreću građevinski radovi na proširenju ribarske luke u Brižinama, strahuje se za dalju sudbinu broda od prvorazrednog značenja za hrvatsku i europsku povijest. Nakon što je bila rashodovana kao vojni brod, dugo vremena je bila vezana kao ploveći restoran na splitskoj Rivi, kasnije u Sv. Kaju…

Na stogodišnjicu atentata na Ferdinanda u Sarajevu, 2014. godine, počelo je njeno spašavanje s morskog dna novcem koji je osiguralo Hrvatsko Ministarstvo kulture, a na inicijativu udruženja "Povijesni brod Istranka" i Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu. Tada je dotegljena u ribarsku luku Brižine, gdje je i danas.

U vrijeme kada Hrvatska preuzima vođenje Europskom unijom, valja postaviti pitanje zašto resorna ministarstva ne pokazuju više brige za "Istranku" koja je prepuštena tek entuzijazmu radnika Pomorskog muzeja u Splitu.

Zašto Hrvatsko Ministarstvo kulture, a s obzirom na povijesni zaista monumentalni značaj broda, nije apliciralo na europske fondove s kojima bi se "Istranka" mogla obnoviti?