Broj useljenika iz Hrvatske u Njemačkoj se povećao za 94,7 posto

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Njemačka bilježi najveću stopu useljavanja u posljednje 22 godine a useljavanje hrvatskih državljana u Njemačku gotovo se udvostručilo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, proizlazi iz godišnjeg Migracijskog izvješća njemačke vlade predstavljenog u srijedu u Berlinu.

"Broj useljenih hrvatskih državljana se 2013. s 25.200, u usporedbi s 2012. kada je iz Hrvatske u Njemačku uselilo 12.944 osoba, povećao za 94,7 posto", proizlazi iz redovitog godišnjeg Migracijskog izvješća predstavljenog u Berlinu koje se temelji na statističkim podacima za 2013.

Podaci o kvalifikaciji useljenih građana Hrvatske nisu objavljeni, ali je primijećen natprosječno visok postotak useljenika muškog spola, njih 72,4 posto.

Za državljane Republike Hrvatske do 30. lipnja ove godine još uvijek vrijede ograničenja prilikom useljavanja. Za stupanje u radni odnos u Njemačkoj vlasnicima hrvatskih putovnica još uvijek je u pravilu potrebna radna dozvola.

Međutim, to ograničenje sadrži mnoge iznimke. Tako osobe s akademskim obrazovanjem, sezonski radnici za zaposlenje do šest mjeseci te pripravnici mogu stupiti u radni odnos bez radne dozvole, s time da akademski obrazovani moraju raditi na radnom mjestu koje odgovara njihovu obrazovanju.

Isto tako, hrvatski stručni radnici u zanimanjima koja su trenutno tražena mogu dobiti radnu dozvolu bez prethodne provjere stoji li na raspolaganju za dotično radno mjesto neki njemački državljanin ili državljanin neke od zemalja članica EU-a.

Njemačka zasad nije odlučila hoće li ove mjere za građane Hrvatske produljiti. Te mjere se mogu produljiti ukupno do trajanja od sedam godina.

U Njemačkoj je s 1,23 milijuna useljenika 2013. zabilježen najveći priljev migranata u posljednje 22 godine. Nakon odbitka osoba koje su u isto vrijeme napustile Njemačku ostaje tzv. pozitivni useljenički saldo od 430.000 useljenika.

Najveći dio useljenika dolazi iz zemalja Europske unije. Na prvom mjestu se nalazi Poljska iza koje slijedi Rumunjska, Italija, Bugarska, Mađarska, Španjolska i Grčka.

Hrvatska se po broju useljenika 2013. nalazila na 12. mjestu.

U Njemačkoj se posljednjih mjeseci vodi intenzivna rasprava o useljavanju pri čemu su sve češći zahtjevi da Njemačka donošenjem zakona o useljavanju regulira dolazak stranaca po uzoru na tipične useljeničke zemlje poput Australije ili Kanade.

Učestali su i prosvjedi građana protiv sve većeg broja izbjeglica i tražitelja političkog azila u Njemačkoj koji su najbolje vidljivi u redovitim prosvjedima pokreta Pegida.