Burne reakcije zbog 'sigurne sobe' za narkomane

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ideja o uspostavi "sigurnih soba" za narkomanske ovisnike u Sloveniji zbog burne reakcije javnosti zaustavljena je na povjerenstvu za etička pitanja liječničke komore, ali je snažno podupiru nevladine udruge i pojedini liječnici koji se susreću s ovisničkom populacijom u svom radu.

Sigurne sobe u kojima ovisnici uz identifikaciju mogu uzeti svoju dnevnu "dozu", te dobiti čiste igle uz nadzor tima u kojemu su liječnik, socijalni radnik i medicinska sestra, postoje u nekim gradovima u zapadnoj Europi poput Pariza i Frankfurta. Zato je u Sloveniji pokrenut pilot-projekt osnivanja takvog zaštićenog prostora za ovisnike u kojemu bi drogu mogli uzimati na sigurniji način i uz kontrolu. Jedna bi "sigurna soba" državu stajala oko 80.000 eura godišnje.

Bila bi otvorena 6 sati dnevno radnim danima, u njoj bi dežurao liječnik, a "isplatila bi se već ako bi se tako spriječio samo jedan slučaj zaraze hepatitisom B, zbog visokih troškova liječenja te bolesti, kazao je za televizijsku postaju POP-TV Borut Bah iz nevladine udruge Stigma.

Među inicijatorima projekta sigurnih soba je i liječnik Milan Krek koji se bavi ovisničkom problematikom u nacionalnom Institutu za javno zdravlje.

Slovenija s takvim programom, kako kaže, kasni već desetak godina. Veliki broj smrtnih slučajeva među ovisnicima u Sloveniji posljedica je činjenice da se skrivaju. Za drogiranje koriste prostore kao što su javni toaleti, željeznički vagoni, parkovi i napuštene kuće gdje upadaju u krize i predoziraju se i nitko im ne može pomoći, kaže Krek.

S druge strane, u Parizu je od uspostave sigurnih soba broj smrti predoziranjem narkoticima u znatnom padu.

Osim toga, računa se da bi se tako smanjilo širenje hepatitisa B i drugih zaraznih bolesti zbog ponovnog korištenja igala te opasnosti koje predstavljaju odbačene igle i narkomanski pribor po parkovima i drugim javnim mjestima.

Ako Slovenija želi pratiti struku i odnos prema narkomanskoj populaciji na Zapadu, onda ne smije zaostajati nego treba uvesti slične programe kako bi pomogla ovisnicima da dulje i kvalitetnije žive, kaže Krek. Od posljedica predoziranja heroinom u Sloveniji svake godine umre 40-ak ovisnika.