Čak 30 posto ukupne endemične flore Balkana se nalazi u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu, 1972. posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).

Neodgovorna ljudska djelatnost

U proteklih četrdesetak godina ova manifestacija je izrasla u jedan od najjačih mehanizama kojima Ujedinjeni narodi podižu svijest ljudi širom naše planete o nužnosti uvrštavanja pitanja zaštite okoliša među goruće probleme današnjice i potiču ih da postanu aktivni sudionici održivog i ravnomjernog razvoja, te preuzmu odgovornost za očuvanje planete poimajući da je uloga lokalnih zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite okoliša i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve.

Ovogodišnjom temom želi se ukazati na važnost očuvanja diverziteta na Zemlji, točnije borbi protiv nezakonite trgovine ugroženim divljim vrstama i potrebi očuvanja divljih vrsta biljaka i životinja na njihovim prirodnim staništima, piše Oslobođenje.

I pored nastojanja da se vrijednosti prirode očuvaju i zaštite, priroda je ozbiljno ugrožena brojnim faktorima, čiji je osnovni uzrok, uglavnom, neodgovorna i nekontrolirana ljudska djelatnost.

Jedna od najvećih opasnosti po životinjski i biljni svijet predstavljaju krivolov i trgovina autohtonim vrstama, biznis koji svake godine donosi između 8 i 20 milijardi eura i čije su žrtve preko 350 milijuna biljaka i životinja. Najveći pritisak je na rijetke, ugrožene i ranjive vrste kako flore, tako i faune, što direktno dovodi u pitanje njihov opstanak.

Jedan od četiri sisara, jedna od osam ptica, jedan od tri vodozemca i 70 posto biljaka u svijetu su, prema Crvenoj listi ugroženih vrsta Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN), ugroženi.
Bosna i Hercegovina karakterizira se iznimnom genetičkom, specijskom i ekosistemskom raznolikošću, a na prostoru Europe je među najvišim stupnjevima endemičnosti. Čak 30% ukupne endemične flore Balkana (1.800) vrsta se nalaze u BiH, od kojih su mnoge u ostatku Europe gotovo istrijebljen.

Faktori koji dovode do smanjenja diverziteta su, između ostalog: eksploatacija prirodnih resursa, sječa šume, otvaranje brojnih kamenoloma, lov i krivolov itd. Nelegalno ubijanje i trgovina životinjama (šverc), jedan su od alarmantnih problema u sustavu zaštite biodiverziteta u BiH.

Povoljni ekološki uvjeti

Bosna i Hercegovina, kao malo koja druga zemlja, ima, na relativno malom prostoru, povoljne ekološke uvjete za opstanak i uzgajanje različitih vrsta divljih životinja.

Primjer za to je svakako opstanak populacija velikih zvijeri (vuka i medvjeda) i brojnih drugih autohtonih vrsta kao što su divokoza, veliki i mali tetrijeb, medvjed, vuk, ris, jarebica kamenjarka i poljska, i dr. Osiguranje zaštite divljih životinja je važna odgovornost za buduće generacije, za vlasti i druge donosioce odluka, kako na Europskom tako i na nivou pojedinih zemalja, pa i Bosne i Hercegovine. Ovaj cilj se može postići jedino integralnim upravljanjem prirodnim resursima, piše Oslobođenje.

Kako bi se osiguralo provođenje odgovarajućih mjera za zaštitu zaštićenih ugroženih vrsta, potrebno je donošenje adekvatnih, odnosno redefiniranje postojećih zakonskih i podzakonskih akata usklađenih s europskim direktivama, te strateških programa i planova iz ove oblasti, jednako kao i kontinuirana suradnja i efikasniji rad svih provedbenih mehanizama, od carine, preko inspekcija itd, kako bi se spriječio šverc zaštićenim vrstama.