Čapljina - primjer razvijene urbane sredine sa očuvanim zelenim površinama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Čapljina kao gradsko naselje spada u red mlađih gradova kod nas, promatrano s povijesne distance i okolnosti njezinog nastajanja. Začeci naseljenosti javljaju se 1632. godine, gdje je na početku bilo samo 67 stanovnika. Njezin pravi uspon i razvoj počinju polovinom dvadesetoga stoljeća, posebno u razdoblju 1960. - 1980. godine, pa i kasnije.

Geografski položaj i njezin okoliš svrstavaju Čapljinu u grad na raskrižju svih strana svijeta i, po svojim općim karakteristikama, spada u tipični mediteranski grad u dolini rijeke Neretve, koja zapravo počinje u Počitelju pa sve do ušća u Jadransko more.

Prelistavajući povijesne dokumente, vidljivo je da su to područje i Čapljina bili zanimljivi za mnoge osvajače, prodor Rimljana u Mogorjelo, Turaka u Počitelj, Struge i Gabelu koja zamalo ne postade Gabela – Troja, piše Vecernji.ba. Tu treba dodati Ilire, Mlečane, Talijane i druge koji su znali cijeniti okružje u kojem je bilo dosta vode, zemljišta i, što je vrlo važno, blizina Jadranskog mora.

Pogled na Čapljinu iz zraka - travanj 2016. (Foto: Bljesak.info)

Malo je gradova koji se mogu pohvaliti ovakvim položajem i četirima rijekama koje ga zalijevaju sa svih strana i sve se stapaju u svoj osnovni recipijent, rijeku Neretvu, glavnu arteriju pa skoro cijele Hercegovine i njezine delte koja predstavlja zajedno s ostalim okolišem njezin dragulj u kojem je uistinu pravi privilegij živjeti i raditi. Danas Čapljinu smatraju najljepšim gradićem u Bosni i Hercegovini zbog navedenih činjenica i one koja je u svemu tome najvažnija, a to su njegove zelene površine te urbana harmonija, posebno novijeg dijela grada, koja izaziva divljenje i sve pohvale koje su joj upućene.

To je ustvari i moto pisanja ove kolumne, tim prije što sam osobno sudionik tog stvaranja u zajednici s poznatim urbanistima i arhitektima, autorima urbanističkih planova i njihovog uklapanja u zelene površine izuzetne vrijednosti. Tu je potpuno autonomno radila poznata trojka: urbanist, arhitekt i vrtni arhitekt, u čiji posao se nije nitko miješao, i koja je imala punu podršku politike i građana.

Sadašnje stanje

Imajući u vidu sve okolnosti i događanja posljednjih godina, zelene površine grada, pa i ostala komunalna problematika, nalaze se u dosta dobrom stanju i to je vidljivo. Osim toga, grad Čapljina živi životom aktivnih događanja, kulturnih, sportskih i drugih manifestacija, među kojima su važnije karneval europskog značaja, zatim safari i rafting na rijeci Trebižat šireg značaja, te kolonija u Počitelju i Hutovo blato, gdje se mogu doživjeti lijepi trenuci prirodnog krajolika i umjetničkog stvaranja. Sve to skupa umotano je u prekrasno platno zelenila različitih vrsta s izrazitom naznakom mediteranskog tipa.

Klima, geografski položaj, blizina mora i karakteristika zemljišta opredijelili su odabir koji je morao koordinirati vremenu i prostoru. Uz to, urbanistički okvir i njegove zahtjeve trebalo je usuglasiti na svakom djeliću slobodnog prostora, a posebno partere gospodarskih i javnih objekata, u čemu nije bilo izuzetaka.

Čapljina danas ima 45.000 m² zelenih površina i 26.157 stanovnika, tako da na svakog stanovnika otpadaju najmanje po dvije sadnice dekorativnog drveća, grma ili trajnice i sve pokriveno travnatom smjesom po recepturi koja je originalna.

U svemu tome najviše se ističu i doživljavaju drvoredi u svakoj ulici, koji čine vrste prilagođene toj funkciji, a radi se o drvoredima lipe, platana, srebrnastog javora, lagestremije koja cvjeta i magnolije s lijepim velikim bijelim cvjetovima, i to je jedini drvored magnolije u Hercegovini. Ponegdje se javljaju sporadično i pojedinačno još neke vrste dekorativnog drveća, a ostalo čine ukrasni grmovi i trajnice koje popunjavaju taj dekorativni mozaik uključujući i cvjetne gredice sezonskog i višegodišnjeg cvijeća. To su medaljoni u različitom koloritu koji se rasprostiru po zelenom travnatom tepihu.

Može se reći da je sav grad potonuo u zelenilo, tako da je tu jako izražena higijensko-sanitarna i estetsko dekorativna funkcija zelenih površina, što predstavlja u znanstvenom i praktičnom smislu ogled kako se uređuje grad, pa i njegov okoliš. Stoga nije neobjektivno što se Čapljina svrstava u najljepše gradove Bosne i Hercegovine. Brigu o svemu vodi u operativnom smislu Komunalno poduzeće koje vrši ono što je od svega najznačajnije, a to je održavanje. To ustvari osigurava trajno izgled i ljepotu grada. Vodi se briga o svakom komadiću zelene površine i, što je jako važno, uvijek se ponešto dopunjuje i svaki novi parter oko zgrada ili novih ulica odmah se uređuje.

Pitali su me kako se to postiže. Radi se o jednostavnoj formuli. Općinske vlasti svih godina taj posao su prepustile stručnoj ekipi koja je u tzv. svetom trojstvu sve to postigla, a vrtni arhitekt je oblačio prekrasne haljine zelenila i umotao ih u najljepši habitus. Nitko se nikada nije miješao u njihov posao i nitko se nije mogao useliti u novopodignuta naselja ako se prethodno nisu uradile zelene površine.

Gradsko središte Čapljine (Foto: Bljesak.info)

To je stvorilo pozitivno ozračje kod građana, tako su zelene površine postale njihovo vlasništvo i to se manifestiralo više puta, piše Vecernji.ba. Ustvari, to je odgovor na sva pitanja - takvo stanje u Čapljini i ključ velikog uspjeha svakako su ljudi i u ovome slučaju, prije svega, načelnici.

Općina planira još neke površine koje su slobodne urediti i rekonstruirati, tako da će to povećati fond zelenih površina u Čapljini, i to će biti pravi poligon za učenike i studente, gdje će moći naučiti ovaj dio struke koja se bavi prostorom i osigurava ekološke uvjete na najbolji način.

Zaključak

U ovome gradu na najbolji način potvrđuju se značaj i vrijednost jednoga grada, naselja ili zajednice, što znači biljni svijet i njegova uloga, a posebno kada se radi o dekorativnom bilju koje svojim biološkim manifestacijama pruža ljepotu i zadovoljstvo. Ovo posebno danas vrijedi kada se prirodni ambijent često narušava nepromišljenim postupcima i nedostatkom urbane kulture.

Ono što treba posebno istaknuti jest održavanje zelenih površina, i to je jamstvo da će to biti uvijek lijepo, kao što je i okoliš grada čijim krajolikom vrijedi prošetati. Koliko se kroz to vidi ljudske discipline i razumijevanja - ako biljci daš, ona će ti uzvratiti, što nije uvijek praksa kod ljudskog roda. Na kraju ovog napisa usuđujem se kao sudionik u tome svemu izraziti čestitke i želju da se tako i nastavi.