Čapljina: Ptice po prvi put dobile prstenje sa oznakom BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Projekt prstenovanja ptica koji ovih dana doživljava svoju promociju u Bosni Hercegovini, sigurno će imati svoje poštovatelje među ovdašnjim stanovništvom.

U vremenima poljuljanih društvenih normi, pravila koja vrijede za osobe koje se bave tim pozivom djeluju robizonski.

Taj ''zanat'' je potpuno besplatan, dakle ako se pojedinac želi baviti prstenovanjem to može činiti samo o svom trošku. Nikako drugačije!

Sudionici kampa - volonteri

Sudionici kampa koji je u tijeku u Parku prirode Hutovo Blato u Čapljini jedu salamu i edamer, jedina pića su voda i prirodni sokovi, spavaju pod šatorima, noge im od ujeda komaraca, djeluju kao da su oboljeli od dječjih boginja…

Ipak oni su tu, na prvom kampu za prstenovanje ptica u Bosni i Hercegovini! Vjerovali ili ne, ni oko prstenovanja ptica se političari u BiH nisu mogli dogovoriti. Odobrenje za prstenovanja od EURING-a, stiglo je stigla je tek ove godine.

Kad je stigla dozvola ''preuzeta je i obveza o standardima po kojima se radi'', pojašnjava u izjavi za Radiopostaju Čapljina Josip Vekić voditelj Službe zaštite u PP Hutovo blato, inače inženjer lovstva i zaštite.

Prstenovanje na Hutovom blatu počelo je početkom tjedna, a u četiri ciklusa od po sedam dana, trajat će do 15. rujna.

Prvi put ptice će biti prstenovane prstenovima s oznakom neke organizacije ili institucije iz BiH, Ornitološkog društva ''Naše ptice'' iz Sarajeva.

Valja reći da improvizacija ni kod samog čina prstenovanja nema, oznake se dobivaju od EURING-a.

Po prvi put ptice nose oznaku BiH

''Ove godine je BiH dobila dozvolu od EURORING-a, europske organizacije za prstenovanje ptica, a time i mogućnost da se naprave prstenovi za ptice. Do sada je prstenovanje ptica na našim područjima provođeno s prstenovima drugih država. Ranije su prostor BiH pokrivali Zagreb i Beograd. Za odobrenje trebali su se ispuniti određeni uvjeti - ozbiljna organizacija ili institucija, obučeni prstenovači… To je volonterski posao, iz ljubavi, od organizacije dobijete samo mreže i prstenove. Tako je prema kodeksu prstenovača ptica, radi se iz hobija. Tijekom kampa imat ćemo prestenovače iz BiH, Hrvatske i Srbije. Idućih godina projekt bi trebao zaživjeti pa da ovo bude prstenovačka stanica Hutovo blato'', ističe Josip Vekić,

''Tijekom mjesec dana uz iskusne prstenovače imat ćemo studente iz Mostara, Sarajeva, Zagreba, a i nekih zemalja izvan ovoga područja, pa tako u prvoj grupi imamo sudionike iz Belgije i Ekvadora. Nema apartmana, nema novca, hrana je u vlastitom aranžmanu, spavanje je pod šatorima, kao pravi istraživači. Treba se prirodi privući, daleko smo se odmakli. Nema spavanja u hotelima sa zvjezdicama, jer ulazi se u močvaru, ovo je Hutovo blato i sve mora biti u skladu s ambijentom, jer prstenovanje je rad i život u prirodi'', dodaje.

Od Josipa Vekića koji je svojevrsni koordinator projekta, doznaje se da se zbog visokih temperatura, prstenuje samo ujutro i navečer.

''Ustajanje je u 4,30 sati, prstenuje se od pet do sedam sati, a navečer od 18 do 20 sati. Preko dana sudionici kampa su slobodni, mogu otići na kupanje ili negdje na izlet. Slobodni su zbog visokih temperatura, jer ptice kad se izvade iz mreže stoje u vrećicama, pa da ne bi uginule ili se ozlijedile, prstenuje se samo kada su uvjeti povoljniji“, kaže Vekić.

Jedina pogodnost je mogućnost kupanja u Hutovom blatu, tamo gdje za to postoje uvjeti. Robert Mlinac jedan od sudionika kampa koji studira u Budimpešti, a poveo je znanca iz Ekvadora.

''Ovo mi je prvi kamp za prstenovanje ptica. Pošto je moj diplomski u Mađarskoj, vezan za ptice, ovo je bila fina prilika da se dođe i da se vidi. Pošto nikada nisam bio sam u Hutovom blatu, želio sam svakako doći. Zadovoljni smo početkom, u mreže hvatamo najviše pjevica, ide dobro. S obzirom na uvjete, ovo je neobično, ali vrlo interesantno iskustvo'', naglašava Robert za Radiopostaju Čapljina Robert inače, po rođenju Sarajlija.

U Hutovom Blatu ptice će biti prstenovane prstenovima s oznakom neke organizacije ili institucije iz BiH, Ornitološkog društva ''Naše ptice'' iz Sarajeva.

Prvi prstenovački kamp u BiH organizirali su dakle, Ornitološko društvo ''Naše ptice'' iz Sarajeva JP Park prirode ''Hutovo blato'' i udruga ''Čaplja'' iz Čapljine.

Inače, prstenovanje je jedna od metoda markiranja ptica u svrhu znanstvenog praćenja njihovog kretanja, osobito u vrijeme migracija, a prvi put je vršeno u Danskoj 1889. godine.